Siva ekonomija u Crnoj Gori postala je ozbiljan problem koji ugrožava legalne poslodavce i usporava ekonomski razvoj zemlje. Iako inspekcijske službe redovno kontrolišu registrovana preduzeća, nelegalne djelatnosti koje se obavljaju u privatnim stanovima i putem interneta ostaju gotovo potpuno izvan nadzora. Kako su u Uniji poslodavaca kazali za portal Bankar.me dodatni problem predstavlja zakonsko ograničenje koje inspektorima zabranjuje ulazak u stambene prostore, iako se u njima često obavljaju neregistrovane poslovne aktivnosti. Time se stvaraju nepošteni tržišni uslovi, gdje se oni koji posluju u skladu sa zakonom suočavaju s nelojalnom konkurencijom. Prema podacima, svako treće preduzeće djeluje u zoni sive ekonomije, što dovodi do smanjenja prihoda legalnih firmi, gubitka poreskih prihoda i nesigurnosti radnih mjesta. Po riječima poslodavca, rješenje je u proširenju ovlašćenja inspekcija, digitalnom nadzoru nad internet prodajom i stimulisanju formalnog poslovanja kroz poreske olakšice i administrativne reforme.
Za Uniju poslodavaca je sporno da neregistrovane djelatnosti, posebno one koje se obavljaju u privatnim stanovima i putem društvenih mreža, ostaju van kontrole. Kako navode, takva praksa dodatno demotiviše privrednike da posluju u skladu sa zakonom i podstiče širenje sive ekonomije. Poručuju da država mora osigurati ravnopravne uslove za sve poslovne subjekte kroz proširenje inspekcijskih ovlašćenja, uključujući mogućnost nadzora neregistrovanih djelatnosti u privatnim objektima uz odgovarajuće pravne procedure.
„Takođe, neophodno je uvesti digitalni inspekcijski nadzor koji bi pratio i identifikovao nelegalnu prodaju i usluge na društvenim mrežama, s obzirom na to da veliki dio sive ekonomije funkcioniše putem interneta. Pored toga, inspekcije moraju koristiti metode zasnovane na analizi rizika, fokusirajući se na oblasti i sektore gdje je prisustvo neformalne ekonomije najveće, umjesto da dodatno opterećuju one koji već posluju u okviru zakona“, kazali su nam iz Unije poslodavaca.
Smatraju da bi nagrađivanje prijava nelegalnih poslovnih aktivnosti i anonimne aplikacije za prijavljivanje sive ekonomije, mogle bi značajno poboljšati efikasnost kontrole. Takođe, vjeruju da je potrebno pojačati edukativne kampanje koje bi građane informisale o rizicima korišćenja nelegalnih usluga i podstakle ih da podrže formalnu ekonomiju kroz traženje fiskalnih računa.
„Ukoliko se ne preduzmu odlučnije mjere, legalni poslodavci će biti dodatno ugroženi, dok će neformalna ekonomija nastaviti da raste na štetu ukupne privrede“, ističu iz UPCG.
Siva ekonomija u Crnoj Gori najviše je prisutna u sektorima kao što su turizam, trgovina, saobraćaj, građevinarstvo, poljoprivreda, šumarstvo i drvoprerada. U ovim oblastima, kako kažu u UPCG, neformalne aktivnosti uključuju neevidentiranje prometa proizvoda i usluga, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu, isplate zarada bez plaćanja poreza i doprinosa, te obavljanje djelatnosti bez odgovarajućih odobrenja i poreske registracije. Da bi se smanjio obim sive ekonomije u gore pomenutim sektorima, nužno je, kako kažu, poboljšanje zakona o prekršajimai inspekcijskom nadzoru, kao i Krivičoga zakonika, jer oni ograničavaju ovlašćenja inspektora.
Inspktorima zabranjen ulazak u stanove
„Na primjer, inspektorima je zabranjeno da uđu u stambene prostore u kojima se mogu obavljati neregistrovane poslovne aktivnosti, što slabi aktivnosti sprovođenja propisa“, navode iz Unije poslodavaca i poručuju da je neophodno aktivno raditi na smanjenju administrativnih barijera i troškova poslovanja, edukaciji i podizanju svijesti kao i poreskim olakšicama i podsticajima za formalizaciju.
Inspekcijski nadzor u praksi je, kako kažu, uglavnom usmjeren na registrovane firme, dok neformalni sektor, koji se razvija kroz rad na crno, nelegalne usluge u privatnim stanovima i prodaju putem društvenih mreža, često ostaje izvan kontrole.
„Takav pristup dodatno opterećuje legalne preduzetnike, koji moraju snositi puni teret poreskih davanja, dok oni koji rade u sivoj zoni ostvaruju nepoštenu prednost na tržištu. Posljedica toga nije samo finansijska šteta za državni budžet, već i ugrožavanje radnih mjesta, smanjenje plata zaposlenima i demotivacija novih preduzetnika da pokrenu legalan biznis“, smatraju u Uniji poslodavaca i poručuju da je neophodno hitno unaprijediti sistem inspekcijske kontrole kako bi se siva ekonomija suzbila na svim nivoima, uključujući digitalno tržište i neformalno poslovanje u privatnim objektima.
„Potrebno je proširiti ovlašćenja inspekcija, uvesti efikasnije mehanizme kontrole online trgovine i oglašavanja, te pojačati sankcije za one koji posluju u nelegalnim uslovima. Takođe, država bi trebala razmotriti smanjenje poreskog i administrativnog opterećenja za legalne poslodavce, čime bi se dodatno podstakla formalizacija poslovanja. Borba protiv sive ekonomije ne smije biti usmjerena samo na represivne mjere, već i na kreiranje stimulativnog poslovnog okruženja koje će podstaći privrednike da posluju legalno, što bi dugoročno doprinijelo stabilnosti i rastu crnogorske ekonomije“, poručuju iz UPCG.
Svako treće preduzeće u zoni sive ekonomije
Neformalna ekonomija je značajna prepreka za razvoj biznisa u Crnoj Gori. Ona narušava fer konkurenciju dajući neformalnim ili djelimično formalnim kompanijama nepravednu prednost u troškovima u odnosu na konkurente koji u potpunosti poštuju propise. To je potvrdila i anketa koju je u 2023. godini uradila Unija poslodavaca.
„Alarmantno, jedna od tri kompanije se bavi „sivim” ekonomskim aktivnostima, a preko 60% je prijavilo smanjenje godišnjih prihoda zbog nelojalne konkurencije. Štaviše, 70% zaposlenih građana potvrđuje kupovinu roba ili usluga od neregistrovanih privrednih jedinica, pripisujući to nižim cijenama“, ističu u Uniji poslodaca.
Međutim, kako kažu, treba istaći da ove procjene obuhvataju samo dio sive ekonomije koji se odnosi na formalni sektor, budući da su anketirana samo registrovana preduzeća i preduzetnici.
„U poređenju sa drugim zemljama gdje je primijenjen isti anketni metod, obim sive ekonomije u Crnoj Gori je približan nivou u Poljskoj i Letoniji, viši nego u Litvaniji i Estoniji, a niži nego u Rusiji, Ukrajini, Kirgistanu, Moldaviji, Kosovu i Rumuniji. Iako je došlo do smanjenja učešća sive ekonomije u formalnom sektoru, istraživanje je pokazalo da je udio zaposlenih koji primaju dio zarade u gotovini bez plaćanja poreza i doprinosa ostao na istom nivou kao i ranije“, navode iz UPCG.
Šta je rješenje?
Iskustva drugih zemalja pokazuju da je borba protiv sive ekonomije najefikasnija kada se kombinuju strože kontrole i podsticaji za legalno poslovanje. Skandinavske zemlje uspješno su smanjile rad na crno uvođenjem poreskih olakšica za građane koji traže fiskalne račune za usluge.
„Njemačka i Češka su pojednostavile registraciju malih biznisa i uvele niske paušalne poreze, čime su podstakle prelazak iz sive u formalnu zonu. Italija i Portugal nagrađuju potrošače koji prijave nelegalne transakcije kroz poreske olakšice. Norveška koristi napredne digitalne alate za praćenje neformalnih transakcija i povezuje poreske podatke sa bankovnim računima. Crna Gora bi mogla primijeniti model poreskih olakšica za legalne usluge, modernizovati inspekcijski nadzor i uvesti digitalne mehanizme za praćenje sive ekonomije“, kažu u UPCG i dodaju da bi jačanje kontrole internet prodaje i anonimne prijave nelegalnih aktivnosti moglo bi donijeti pozitivne rezultate.
“Ključ je u balansiranju između strože kontrole i podsticanja privrednika da posluju legalno”, zaključuju u Uniji poslodavaca Crne Gore.
(Bankar.me)
