Od početka godine, Uprava carina Crne Gore privremeno je oduzela novac u više različitih valuta, ukupne vrijednosti od oko 700 hiljada eura. Najveći dio zaplijenjenih sredstava bio je u eurima, dok su ostatak činili američki dolari, britanske funte, srpski dinari, ruske rublje i turske lire. Kako su kazali za portal Bankar, neprijavljena gotovina najčešće je otkrivana kod državljana Rusije, Ukrajine, Turske, SAD i Srbije, a Crna Gora je u većini slučajeva bila krajnja ili tranzitna destinacija.
Iz Uprave carina objašnjavaju da se, kada nema sumnje u nezakonito porijeklo sredstava, novac vraća nakon pokretanja prekršajnog postupka, dok se u slučajevima gdje postoje indicije o kriminalnim radnjama o daljoj sudbini sredstava odlučuje policija i tužilaštvo.
Statistika pokazuje da su carinici su ove godine zaplijenili veće količine gotovine nego u istom periodu prošle godine.
Odgovarajući na pitanje koje su najčešće destinacije ili polazišta u slučajevima kada je zaplijenjen veći iznos gotovine i koje rute su najkritičnije, iz Uprave carina odgovaraju da se među licima kod kojih je otkriven neprijavljen novac najčešće se pojavljuju državljani Rusije, Ukrajine, Turske, SAD, Srbije…
„Imajući u vidu da je najveći broj slučajeva otkriven prilikom unošenja neprijavljenog novca u Crnu Goru kao najrizičnija polazišta identifikovane su navedene države sa Crnom Gorom kao odredišnom ili tranzitnom destinacijom“, ističu iz Uprave carine i naglašavaju da je modus operandi kod neprijave novca najčešće sakrivanje novca u odjeći, ličnom prtljagu i u putničkom motornom vozilu. U robnom prometu novac se, kako kažu, sakriva u pregradama teretnog motornog vozila kao i u robi koja se prevozi.
Iz Uprave carine podsjećaju da iznos novca koji rezident odnosno nerezident može bez prijavljivanja carinskom organu fizički unijeti u Crnu Goru odnosno iznijeti iz Crne Gore i taj iznos je protiv-vrijednost od 10.000,00 eura.
„Zakonom o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom ropisane su kazne u slučaju neprijavljivanja novčanih sredstava. Zakon o carinskoj službi daje ovlašćenje carinskom organu da privremeno oduzme sredstva plaćanja. Navedenim propisima predviđeno je da se u slučaju neprijavljivanja gotovog novca prilikom prelaska državne granice izriču kaznene mjere, ali samo neprijavljivanje ne predstavlja osnov za trajno oduzimanje novca. Član 44 Zakona o carinskoj službi propisuje mogućnost privremenog oduzimanja sredstava plaćanja u skladu sa posebnim propisima, o čemu se licu izdaje potvrda o privremenom oduzimanju“, navode iz Uprave carina i ističi da ukoliko novac nije prijavljen, a ne postoje indicije o nezakonitom porijeklu sredstava, Uprava carina izdaje prekršajni nalog bez trajnog oduzimanja novca.
„U slučaju da postoje osnovane sumnje u porijeklo ili nezakonite radnje odmah se obavještava Uprava policije koja u saradnji sa nadležnim tužilaštvom odlučuje o daljoj sudbini sredstava i lica u svakom pojedinačnom slučaju“, kazali su nam iz UC.
Upitani da li Uprava carina bilježi porast pokušaja krijumčarenja novca u posljednjih godinu dana i da li primjećujete nove metode ili obrasce koji se koriste u tim aktivnostima, odgovaju da su primijećene nove metode skrivanja na više mjesta u vozilu i skrivanje u vozilo koje se prevozi na šlep vozilu.
„Imajući u vidu da je prošle godine u navedenom periodu otkriveno 6 slučajeva a ove godine za isti period 26 slučajeva neprijave novca evidentno je da postoji značajan porast pokušaja ilegalnog prenosa novca preko državne granice“, kažu iz Uprave carina i dodaju da ostvaruju kontinuiranu i intenzivnu saradnju sa Upravom policije i nadležnim tužilaštvom.
„Takođe, Uprava carina učestvuje u međunarodnim operacijama u organizaciji Svjetske carinske organizacije, INTERPOLA i EGMONT grupe koje su usmjerene na sprečavanje krijumčarenja gotovine i nezakonite trgovine dragim kamenjem, plemenitim metalima i drugom krijumčarenom robom, razmjenu obavještajnih podataka između organa za sprovođenje zakona i efikasnog rješavanja zajedničkih izazova pranja novca i finansiranjamterorizma, te oduzimanje neprijavljenog novca i procesuiranja zapljena prema tužilačkim i sudskim organima“, zaključuju iz Uprave carina.
