Protekla sedmica na zapadnim berzama protekla je u znaku mješovitog raspoloženja investitora. Dok su evropska tržišta ostvarila blagi napredak – londonski FTSE 100 porastao je oko dva odsto – njujorške berze vratile su se u minus. Pad su predvodili finansijski sektor i informacione tehnologije, a rasprodaja je bila posebno izražena u petak, kada je indeks banaka KBW potonuo oko pet odsto. Dodatni pritisak izazvao je pad dionica Nvidije, uprkos još jednom kvartalu rekordne dobiti.
S druge strane, energetski sektor izdvojio se kao dobitnik sedmice, a rast bi mogao biti nastavljen, jer se očekuje snažan skok cijena nafte nakon dramatičnih dešavanja na Bliskom istoku.
Zatvaranje Hormuškog moreuza vodi u recesiju
Iranska revolucionarna garda objavila je da je Hormuški moreuz zatvoren za brodove nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, prenosi SEEBiz. Kroz ovaj strateški prolaz prošle godine je svakodnevno transportovano više od 14 miliona barela sirove nafte, što predstavlja oko trećinu globalnog izvoza koji se obavlja morskim putem.
Zatvaranje moreuza moglo bi gurnuti cijenu nafte sa sadašnjih oko 70 dolara na više od 100 dolara po barelu. Ukoliko bi takva situacija potrajala, globalna recesija bila bi teško izbjegiva. Već na početku nove sedmice očekuje se pojačan pritisak na berzanske indekse, jer tržišta tradicionalno snažno reaguju na poremećaje u snabdijevanju energentima.
Inflacija ponovo u fokusu
Krajem sedmice pažnju je privukao i rast veleprodajne inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama. Indeks proizvođačkih cijena (PPI) u januaru je porastao 0,5 odsto na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem nivou zabilježen rast od 2,9 odsto. Ekonomisti su očekivali rast od 0,3 odsto.
PPI se smatra pouzdanim indikatorom budućih potrošačkih cijena, pa ovakvi podaci ukazuju na dodatne inflatorne pritiske. Sve je izvjesnije da su carinske mjere administracije Donalda Trumpa zahvatile čitav lanac snabdijevanja i da će nastaviti vršiti pritisak na cijene. U kombinaciji sa rastom cijena nafte i tenzijama na Bliskom istoku, inflaciona očekivanja dodatno su pogoršana.
Sumorniji izgledi za američko tržište
Analitičari UBS-a snizili su procjenu američkog tržišta dionica, upozoravajući na rizike povezane sa slabljenjem dolara, visokim valuacijama kompanija i politikom Bijele kuće. Faktori koji su godinama gurali američke dionice ispred drugih tržišta sada slabe – uključujući i smanjenje otkupa vlastitih dionica od strane korporacija.
UBS procjenjuje da bi euro do kraja prvog tromjesečja mogao dostići 1,22 dolara. Istovremeno, tržišta izvan SAD-a nadmašuju Wall Street. Isključujući američke kompanije, indeks MSCI World ove godine je porastao osam odsto, dok je S&P 500 gotovo na istom nivou kao početkom godine. Tokijski Nikkei ojačao je 14 odsto, a panevropski STOXX 600 više od šest odsto.
Ukoliko bi poremećaji u snabdijevanju naftom potrajali, globalna ekonomija suočila bi se sa kombinacijom rasta cijena energenata, jačih inflatornih pritisaka i pada investicionog povjerenja – scenarijem koji istorijski često vodi ka recesiji. Pitanje je samo koliko bi dugo tržišta mogla izdržati ovakav pritisak.
(Izvor: Biznis.ba)
