Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025. godine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na čijem je čelu Vladimir Joković, uspjelo je da realizuje tek 10 od planiranih 26 aktivnosti, odnosno samo 38% predviđenog obima posla.
Ovaj podatak dolazi u trenutku kada se Crna Gora suočava sa rekordnim spoljnotrgovinskim deficitom, koji je u 2024. iznosio preko 3,4 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala ispod 15%. Ni prvi mjeseci 2025. nijesu donijeli promjene na bolje – samo u periodu januar–maj deficit je iznosio čak 1,436 milijardi eura, uz nastavak rasta uvoza i stagnaciju izvoza.
Od ključnih zakonskih aktivnosti koje su planirane u prvoj polovini godine, Ministarstvo je djelimično ili u potpunosti realizovalo svega nekoliko. Tako je, recimo, Predlog zakona o izmjenama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju dostavljen Vladi, dok su izmjene Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda još uvijek u nacrtnoj fazi.
Znatno kasni i Predlog zakona o Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, koji je ključan za uspostavljanje strukture za implementaciju Zajedničke poljoprivredne politike EU. Iako je kašnjenje obrazloženo složenim usaglašavanjima i potrebom za formalnom potvrdom Evropske komisije, jasno je da će se njegova usvajanja prenijeti u drugu polovinu godine.
Ni u sektoru šumarstva rezultati nijesu bolji – državno preduzeće za gazdovanje šumama, koje je trebalo da bude osnovano još 2024, nije ni predloženo, pa su zbog toga odloženi i Strategija razvoja šumarstva 2025–2030, kao i Program prerade drveta i proizvodnje namještaja.
Sa druge strane, izvještaji o stanju šuma i gazdovanju šumama u 2024. dostavljeni su na vrijeme, a izvještaj o nacionalnom Programu za kontrolu populacije pasa je u završnoj fazi.
Crna Gora uvezla hrane u iznosu od 313 miliona eura
Uprkos slaboj dinamici realizacije planova, sektori poljoprivrede i ruralnog razvoja ostaju ključne oblasti u kojima Crna Gora može smanjiti zavisnost od uvoza i podići sopstvenu konkurentnost. Podaci pokazuju da Crna Gora uvozi ogromne količine prehrambenih proizvoda – od brašna i mlijeka, do mesa i povrća – koje bi se, uz adekvatnu podršku i infrastrukturu, mogle proizvoditi lokalno. Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine uvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 313,46 miliona eura, što je značajan rast u odnosu na isti period prošle godine kada je ta cifra iznosila 289,31 milion eura, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku MONSTAT. Najviše novca izdvojeno je za uvoz mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 65,18 miliona eura, voća i povrća – 52,43 miliona, te žitarica i proizvoda od žitarica – 42,10 miliona eura. Uvoz mliječnih proizvoda i jaja iznosio je 36,79 miliona, dok su kafa, čaj, kakao i začini koštali državu gotovo 29 miliona eura. Na uvoz ribe i prerađevina od ribe potrošeno je 13,415 miliona eura ove godine, što je više nego prošle kada je iznosio 11,497 miliona eura.
U posmatranom periodu uvezeno je i pića u vrijednosti od 43,55 miliona eura, dok je izvoz u toj kategoriji opao sa 13,13 miliona prošle godine na 8,67 miliona. Uvoz duvana i duvanskih proizvoda iznosio je 16,67 miliona, dok izvoz u toj kategoriji izostaje. Među najvećim pojedinačnim stavkama uvoza nalazi se i nafta i naftni derivati, za koje je potrošeno 110,54 miliona eura, nešto manje nego prošle godine kada je u istom periodu uvoz iznosio 118,86 miliona eura.
Ukupna robna razmjena Crne Gore od januara do maja 2025. iznosila je 1,9 milijardi eura, što je rast od 4,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Izvezeno je robe u vrijednosti 237,1 milion eura (pad od 5,8 odsto), dok je uvoz porastao 5,7 odsto i iznosio 1,67 milijardi eura.
“Pokrivenost uvoza izvozom dodatno je opala i sada iznosi 14,2 odsto, u odnosu na prošlogodišnjih 15,9 odsto”, pokazali su podaci MONSTAT-a. Najveći uvozni partneri Crne Gore su bile Srbija (280,9 miliona eura), Kina (212,1 miliona) i Njemačka (171,9 miliona eura), dok su u izvozu prednjačile Srbija, Švajcarska i Bosna i Hercegovina.
