Zamjenik kineskog ministra trgovine Ling Ji obećao je na sastanku sa predstavnicima američkih kompanija da će Kina ostati bezbjedna i atraktivna zemlja za strana ulaganja. U međuvremenu, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Sjedinjene Američke Države da „žele dominirati svijetom pod izgovorom reciprociteta“, prenijela je francuska novinska agencija AFP.
Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje uveo je dodatne carine od 34 odsto na uvoz kineske robe u SAD. Kao odgovor, Kina će u četvrtak uvesti dodatne carine od 34 odsto na sav uvoz američke robe.
Kinesko Ministarstvo trgovine takođe je uvelo kontrolu izvoza na sedam rijetkih zemalja, uključujući gadolinij, koji se obično koristi u magnetnoj rezonanci, i itrijum, koji se koristi u potrošačkoj elektronici.
Zamjenik ministra trgovine Ling Ji kazao je grupi američkih poslovnih predstavnika u nedjelju da kineske carine „odlučno štite legitimna prava i interese kompanija, uključujući i američke“. Na sastanku je, između ostalih, prisustvovao i predstavnik kompanije za električna vozila Tesla, čiji je izvršni direktor Ilon Mask Trampov savjetnik.
Cilj ovih carina, prema Ling Jiju, jeste „da se SAD vrati na pravi put multilateralnog trgovinskog sistema“, prenosi AFP, pozivajući se na saopštenje kineskog ministarstva.
U međuvremenu, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova danas je optužilo Vašington za unilateralizam, protekcionizam i ekonomsko zastrašivanje.
„SAD želi dominirati pod izgovorom reciprociteta, žrtvujući legitimne interese svih zemalja zarad svojih sebičnih ciljeva i dajući prednost sebi u odnosu na međunarodna pravila“, rekao je portparol ministarstva Lin Đijan.
Sjedinjene Američke Države su prošle godine u Kinu izvezle robe u vrijednosti od 144,6 milijardi dolara, dok su iz Kine uvezle robu u vrijednosti od 439,7 milijardi dolara, pokazuju podaci američkog Ministarstva trgovine, prenosi AFP. Ključni izvozni sektori obuhvataju električnu i elektronsku opremu, razna goriva, uljarice i žitarice.
Uvođenje američkih carina i najavljene kineske kontramjere potresli su svjetske berze. Značajne gubitke danas su zabilježili i indeksi na srednjoazijskim berzama.
Između ostalog, honkonški indeks Hang Seng danas je pao za 13,2 odsto, odnosno 3021,51 bod, što je najveći pad tog indeksa još od azijske finansijske krize 1997. godine. Rekordan pad zabilježio je i tajvanski indeks Taiex, koji je na današnjem trgovanju izgubio 9,7 odsto ili 2065,87 bodova, prenosi AFP.
