Crna Gora ima znanje i priliku da svoje reformsko iskustvo pretvori u trajan napredak, sa fokusom sada na prevođenju reformi u predvidivost, povjerenje i održiv rast
Kako Crna Gora nastavlja da napreduje ka članstvu u EU, važno je da zemlja unaprijedi svoj pristup stranim direktnim investicijama (SDI) i učvrsti svoje poslovno okruženje. Savjet stranih investitora Crne Gore (MFIC) ima ključnu ulogu u vođenju ove transformacije. U svom najnovijem izvještaju, Trendovi stranih direktnih investicija u Crnoj Gori (2018–2024), MFIC iznosi značajnu promjenu u obrascima ulaganja, sa primjetnim pomakom sa tradicionalnih sektora, kao što su bankarstvo i realna ekonomija, ka nekretninama. Iako je ovaj pomak donio koristi, on takođe naglašava potrebu za uravnoteženijom strukturom investicija koja se fokusira na dugoročan, produktivan rast.
„Ovaj izvještaj dolazi u ključnom trenutku, kada se Crna Gora odlučno kreće ka članstvu u EU i kada se otvaraju nove prilike za ekonomiju i ljude u zemlji. On daje ne samo pregled tokova SDI u proteklih šest godina, već i dublje razumijevanje strukturnih pomjeranja koja oblikuju investicionu scenu“, kazao je Tamaš Kamaraši, predsjednik Odbora direktora Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC) i predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke (CKB) u intervjuu za CorD Magazine – regionalni magazin posvećen ekonomiji, investicijama i evropskim integracijama.
Nalazi pokazuju da, iako je ukupni neto priliv SDI rastao u odnosu na prethodnu godinu, on i dalje ostaje značajno ispod rekordnih nivoa dostignutih dvije godine ranije. Ono što je još važnije je promjena u strukturi: ulaganja u bankarski sektor i realnu ekonomiju naglo su pala, dok nekretnine nastavljaju da dominiraju. Iako su takva ulaganja svakako korisna, održiv rast zavisi od snažnijeg balansa između projekata u realnom sektoru i projekata u nekretninama, kaže Kamaraši.
„Zato prava vrijednost ovog izvještaja leži u njegovoj analitičkoj perspektivi; on daje jasnu osnovu za kreiranje politika i odluka koje mogu pomoći Crnoj Gori da iskoristi ovaj trenutak, oslanjajući se na lekcije i iskustva prethodnih godina kako bi ojačala produktivne sektore, diverzifikovala ekonomiju i obezbijedila trajan razvoj.“
Investitori često naglašavaju da ne traže privilegije, već stabilnost, pravnu sigurnost, efikasne institucije i dosljedno poštovanje ugovora. Koliko je Crna Gora blizu ispunjenju ovih očekivanja i koje su dalje reforme potrebne da bi se privukle dugoročne, produktivne investicije?
MFIC se bavio nedostatkom kvalifikovane radne snage organizovanjem prve Konferencije o razvoju ljudskog kapitala, sa ciljem usklađivanja obrazovanja sa potrebama tržišta rada i jačanja razvoja radne snage.
„Ovo je uvijek bila glavna poruka MFIC-a: investitori ne traže povlašćen tretman, već predvidivost i povjerenje. U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je ostvarila značajan napredak u usklađivanju svog zakonodavstva sa EU standardima i u unapređenju ukupnog investicionog ambijenta, jasno pokazujući opredijeljenost Vlade reformama. Istovremeno, još uvijek postoji posao koji treba uraditi da bi se obezbijedilo da se propisi primjenjuju dosljedno i efikasno u praksi.
Pravna sigurnost, blagovremene odluke i jednako postupanje pred zakonom ostaju temelji konkurentne ekonomije. Jačanje pravosuđa, pojednostavljivanje administrativnih procedura i podsticanje transparentnog i predvidivog kreiranja politika biće ključni da bi se izgradio napredak koji je već ostvaren. Prepoznajemo preduzete korake i uvjereni smo da će nastavak dijaloga između institucija i poslovne zajednice dovesti do još opipljivijih rezultata.
U ovom kontekstu, razvoj alternativnih mehanizama za rješavanje sporova, posebno arbitraže i medijacije, igra važnu ulogu. Kredibilan i dostupan sistem za rješavanje sporova van sudova snažan je signal institucionalne zrelosti i nešto što značajno utiče na povjerenje investitora i procjenu rizika.“
Što pokazuje vaš indeks lakoće poslovanja o poboljšanjima u poslovnom okruženju Crne Gore tokom godina? I da li ste zadovoljni rezultatima zajedničkih napora sa Vladom da crnogorsku ekonomiju učinite u potpunosti funkcionalnom tržišnom ekonomijom?
„Tokom proteklih petnaest godina, Bijela knjiga je prerasla okvire godišnje publikacije. Ona je postala kontinuirani zapis dijaloga i mjerljive promjene – dokument koji priča priču o napretku Crne Gore očima investitora. Uz nju, indeks lakoće poslovanja služi kao dosljedan indikator koji odražava i postignuća i oblasti gdje je potrebno još rada.
Posljednjih petnaest godina bilo je složeno, obilježeno mnogim transformacijama, izazovima i novim počecima. Mnogo je postignuto, i postoji dosta primjera reformi koje su ojačale ekonomiju i institucije.
Istovremeno, fer je reći da su neke vrijedne prilike možda propuštene. Ali upravo to daje perspektivu i zrelost reformskom procesu – učenje iz prošlosti dok se ide naprijed sa više odlučnosti i fokusa. Stvarna vrijednost ovih alata leži u njihovom kontinuitetu.
Ne bih se fokusirao na pojedinačne slučajeve ili kratkoročne oscilacije. Ono što je važno jeste opšti pravac i iskustvo koje smo izgradili tokom vremena. Crna Gora danas ima znanje i šansu da to iskustvo prevede u trajan napredak. Zadatak koji je pred nama je da reforme prevedemo u predvidivost, povjerenje i održiv rast.“
Jedan od glavnih izazova je nedostatak radne snage. Koje konkretne mjere mogu riješiti ovo u kratkom roku, i koje politike su potrebne dugoročno da bi se obezbijedila održiva radna snaga?
„Nedostatak radne snage, posebno kvalifikovanih radnika, postao je jedan od ključnih izazova ekonomije Crne Gore. Kratkoročno je važno učiniti procedure migracije radne snage efikasnijim i predvidivijim, jer mnogi sektori – posebno turizam, građevinarstvo i usluge – zavise od sezonskih i stručnih stranih radnika. Dugoročno, ključ leži u reformi obrazovanja i bližem usklađivanju obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada. Moramo više ulagati u zadržavanje mladog talenta kroz stvaranje jasnih karijernih puteva i mogućnosti profesionalnog razvoja u Crnoj Gori.
Prepoznajući važnost ovog pitanja, MFIC je ove godine organizovao prvu Konferenciju o razvoju ljudskog kapitala, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore. Ova inicijativa ima za cilj da podstakne bližu saradnju između vlade, poslovne zajednice i obrazovnih institucija, pomažući da se strateške diskusije prevedu u praktične mjere koje će ojačati razvoj radne snage i podržati održiv ekonomski rast.“
Kako se Crna Gora usklađuje sa Evropskom unijom u sprovođenju reformi potrebnih za korišćenje EU Growth Plan-a i napredak ka pristupanju?
„Crna Gora je napravila važan korak kao jedna od prvih zemalja u regionu koja je počela da koristi sredstva iz EU Growth Plan-a – programa koji direktno povezuje reforme sa finansijskom podrškom. Zemlja je već dobila početni predfinansijski paket od 26,8 miliona eura, koji uključuje 12,5 miliona koncesionih kredita i 14,3 miliona za infrastrukturne projekte. Ovo je i znak povjerenja i podsticaj da se reformski proces nastavi istim intenzitetom.
U ukupnom iznosu, Crna Gora može pristupiti do 383 miliona eura do 2027. godine za jačanje infrastrukture, povećanje konkurentnosti i podršku društvenim i ekonomskim reformama. Prva tranša, zasnovana na procjeni Evropske komisije o Reformskom planu, potvrdila je da je nekoliko mjera već implementirano, dok su druge u toku. Što se više napretka postigne, to će veće biti mogućnosti za otključavanje dodatnih sredstava i ubrzavanje razvoja.
Ovo je jedna od glavnih prednosti procesa pristupanja EU: svaki korak unaprijed otvara pristup novim resursima, partnerstvima i mogućnostima koje će pomoći Crnoj Gori i njenim građanima da u potpunosti iskoriste put ka članstvu.“
Kako MFIC može podržati vladu i kompanije u postizanju ovih ciljeva?
„MFIC okuplja kompanije čije iskustvo i doprinos već čine veliki dio savremene ekonomije Crne Gore. Vodimo se našom zvaničnom strategijom, koja definiše jasnu viziju da Crna Gora postane najnaprednija i najkonkurentnija ekonomija u regionu JIE, gdje investitori i talenti ostvaruju svoje ciljeve zajedno.
Zajedno, naši članovi čine 21% BDP-a zemlje i zapošljavaju preko 6.000 ljudi, predstavljajući bazu znanja i ekspertize koju smo uvijek spremni da podijelimo sa donosiocima odluka. Vidimo našu ulogu ne samo kao poveznicu između institucija i investitora, već i kao aktivnog partnera u prevođenju reformskih ciljeva u praksu.“
U kojim oblastima je Vlada Crne Gore ostvarila najveći napredak i koje su ključne poruke ovih postignuća za Vladu i MFIC u daljem radu?
„U proteklim godinama Crna Gora je ostvarila značajan napredak u fiskalnoj i regulatornoj stabilnosti. Usvajanje SEPA standarda, na primjer, pokazuje institucionalni kapacitet za sprovođenje složenih reformi u partnerstvu sa bankarskim sektorom, od kojih je većina članica MFIC-a. Ovo je dobar primjer kako saradnja može donijeti opipljive rezultate.
Istovremeno, dalji reformski koraci treba da ojačaju temelje zelene tranzicije Crne Gore. Usvajanje novog Zakona o energetici i predstojećeg Zakona o klimatskim promjenama ohrabrujući su znaci napretka ka bližem usklađivanju sa EU standardima i integrisanijem pristupu razvoju sa niskim emisijama ugljenika.
Ohrabrujuće je i to što Deklaracija o održivim ulaganjima u Crnoj Gori, potpisana na Investicionoj konferenciji Smart Growth, Green Future u Luštici Bay, predstavlja važan korak u jačanju javno-privatnih partnerstava. Drago nam je što smo bili dio ove inicijative koja dodatno potvrđuje gotovo dvije decenije napora MFIC-a ka unapređenju poslovnog okruženja i promociji održivih investicija.“
