Crna Gora ima ozbiljan turistički potencijal, ali naredna faza razvoja mora podrazumijevati izgradnju destinacije koja je dostupna, profesionalna, cjenovno opravdana i sadržajno bogata, poručuje predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komora Crne Gore Ranko Jovović i dodaje da se destinacija ne može graditi samo na prirodnoj ljepoti i sezonskoj potražnji. Ističe da cilj treba da bude bolji gost, duži boravak, veća potrošnja i veća korist za ukupnu ekonomiju, a ne samo veći broj turista. Jovović u razgovoru za Bankar govori i o očekivanjima od ovogodišnje sezone i izazovima u ovom sektoru, konkurentnosti Crne Gore kao destinacije, cijenama, radnoj snazi, avio-dostupnosi, te mogućnosti za povećanje ukupne vrijednosti turističke potrošnje.
BANKAR: Sa kakvim očekivanjima turistička privreda ulazi u predstojeću sezonu – da li se može govoriti o rastu, stagnaciji ili sezoni punoj neizvjesnosti?
JOVOVIĆ: Turistička privreda u sezonu ulazi sa umjerenim optimizmom, ali i sa značajnom dozom opreza. Rezultat ovogodišnje turističke sezone zavisiće od više faktora: avio-povezanosti, cjenovne konkurentnosti, kvaliteta usluge, dostupnosti radne snage i sposobnosti destinacije da gostu ponudi sadržaj koji opravdava cijenu.
Brojke iz prethodne godine pokazuju da interesovanje za Crnu Goru postoji. U 2025. zabilježeno je 2,73 miliona dolazaka i 15,37 miliona noćenja, ali je važno primijetiti da je broj noćenja bio manji nego 2024. godine, kada je ostvareno 15,59 miliona noćenja. To znači da ne smijemo posmatrati samo broj dolazaka, već i dužinu boravka, potrošnju po gostu i ukupnu vrijednost koju turizam ostavlja ekonomiji.
BANKAR: Koji su, prema Vašim procjenama, najveći izazovi koji bi mogli obilježiti sezonu – cijene, radna snaga, avio-dostupnost, infrastruktura ili nešto drugo?
JOVOVIĆ: Najveći izazovi su faktori koje sam spomenuo prethodno: radna snaga, avio-dostupnost, infrastruktura, cijene i kvalitet usluge.
Radna snaga ostaje jedno od ključnih ograničenja, jer turizam ne može imati stabilan kvalitet bez dovoljnog broja obučenih ljudi. Imajući u vidu činjenicu da smo prvenstveno avio destinacija, drugi veliki izazov je avio-dostupnost, naročito za tržišta veće platežne moći.
Treći izazov je odnos cijene i kvaliteta. Nije problem da Crna Gora bude skuplja, ali mora biti jasno zašto je skuplja. Gost danas vrlo lako poredi Budvu, Kotor, Tivat sa Hrvatskom, Albanijom, Grčkom, Turskom. Cijena mora biti praćena kvalitetom smještaja, hrane, plaža, parkinga, saobraćaja, higijene, javnih prostora i usluge.
BANKAR: Da li se iz komunikacije sa turističkom privredom već sada može procijeniti kakva će biti popunjenost smještajnih kapaciteta tokom glavne sezone?
JOVOVIĆ: Na osnovu komunikacije sa privredom, može se reći da će glavna sezona tradicionalno imati dobru popunjenost, posebno u primorskim opštinama i kvalitetnijim objektima. Međutim, rezervacije su sve dinamičnije i sve više zavise od “last minute” odluka, odluka u poslednjem trenutku.
Kada govorimo o popunjenosti kapaciteta, potrebno je praviti razliku između hotela visoke kategorije, malih porodičnih hotela, privatnog smještaja i nekategorisanih kapaciteta, a u smislu da kvalitetni objekti sa dobrom reputacijom i jasnom tržišnom pozicijom ulaze sigurnije u sezonu. Oni koji se oslanjaju samo na lokaciju i visoku cijenu, bez dodatne vrijednosti, mogu osjetiti pritisak.
BANKAR: Koliko su crnogorski hoteli, restorani i drugi turistički subjekti konkurentni u odnosu na region, posebno kada je riječ o odnosu cijene i kvaliteta usluge?
JOVOVIĆ: Crna Gora ima izuzetne prirodne prednosti, dobru poziciju, autentičnost i sve snažniji luksuzni segment. Međutim, konkurentnost se danas ne mjeri samo ljepotom destinacije, već odnosom cijene i kvaliteta.
U regionu imamo destinacije koje su vrlo agresivne u ponudi: Albanija raste cjenovno i infrastrukturno, Hrvatska ima snažan brend i EU tržište, Grčka i Turska nude veliki obim, avio-dostupnost i paket aranžmane. Crna Gora mora da izbjegne zamku da se pozicionira kao skupa destinacija bez dovoljno uređenog sistema oko gosta.
Naši najbolji hoteli i restorani mogu ravnopravno konkurisati regionu. Problem je neujednačen kvalitet. Gost može imati izvanredno iskustvo u jednom objektu, a vrlo loše iskustvo već nekoliko kilometara dalje. Upravo ta neujednačenost slabi ukupni imidž destinacije.
BANKAR: U javnosti se često govori da Crna Gora ima dobre brojke dolazaka i noćenja, ali da prihodi od turizma ne prate uvijek taj rast. Gdje vidite ključni problem?
JOVOVIĆ: Ključni problem je struktura potrošnje, jer nije dovoljno da gost dođe i prespava. Pitanje je koliko troši na hranu, izlete, kulturu, lokalne proizvode, zabavu, wellness, događaje, prevoz i autentične doživljaje.
Drugi problem je veliki udio privatnog i individualnog smještaja, gdje potrošnja često ostaje niža nego kod hotelskih gostiju. Prema MONSTAT-u, u individualnom smještaju je 2025. ostvareno više od 10 miliona noćenja, što je veliki dio ukupnog turističkog prometa.
Treći problem je sezonalnost. Ako najveći dio prihoda pravimo u nekoliko sedmica, teško je razviti održiv sistem, zaposliti kvalitetne ljude tokom cijele godine i investirati u bolju ponudu.
BANKAR: Da li su cijene u crnogorskom turizmu dostigle nivo koji može uticati na potrošnju turista, dužinu boravka ili izbor destinacije?
JOVOVIĆ: U pojedinim segmentima — da. Ne možemo generalizovati, jer postoje objekti koji kvalitetom opravdavaju cijenu. Ali, tamo gdje cijena raste brže od kvaliteta, rizik je veliki.
Turista danas ne reaguje samo na apsolutnu cijenu, već na osjećaj vrijednosti. Ako plati skupo, očekuje urednu plažu, dobru uslugu, kvalitetnu hranu, parking, higijenu, ljubaznost i sadržaj. Ako to ne dobije, destinacija gubi povjerenje.
Zato nije pitanje da li Crna Gora treba da bude jeftina. Ne treba. Pitanje je da li za višu cijenu isporučujemo višu vrijednost.
Koliko nedostatak sezonske radne snage i dalje opterećuje turističku privredu i šta bi trebalo sistemski uraditi da se taj problem ublaži?
BANKAR: Koliko su avio-linije i bolja povezanost Crne Gore sa emitivnim tržištima važne za uspjeh sezone i da li smo tu napravili dovoljan iskorak?
JOVOVIĆ: Nedostatak sezonske radne snage i dalje značajno opterećuje turističku privredu. Problem nije samo u broju radnika, već i u njihovoj obučenosti, motivaciji i kontinuitetu.
Sistemski treba raditi na tri nivoa: brže procedure za angažovanje sezonskih radnika, jače povezivanje obrazovanja i privrede, i bolji uslovi za domaću radnu snagu. Turizam ne može dugoročno zavisiti samo od improvizacije pred sezonu.
Potrebni su programi obuke za kuvare, konobare, sobarice, recepcionere, poslastičare, pomoćno osoblje i menadžere operacija. Kvalitet usluge se ne podiže pred samu sezonu, već tokom cijele godine.
BANKAR: Šta bi, po mišljenju Privredne komore, trebalo prioritetno uraditi kako bi se povećala ukupna vrijednost turističke potrošnje, a ne samo broj dolazaka i noćenja?
JOVOVIĆ: Prioritet je da Crna Gora pređe sa logike “što više dolazaka” na logiku “što veća vrijednost po gostu”.
To znači: više kvalitetnih hotelskih kapaciteta, bolja gastronomija, događaji van glavne sezone, wellness, zdravstveni i sportski turizam, kongresni turizam, autentični izleti, lokalni proizvodi, bolja povezanost sjevera i juga i jače uključivanje domaće proizvodnje u turističku ponudu.
Posebno je važno da turizam više povuče poljoprivredu, prehrambenu industriju, zanatstvo, kulturu, transport i lokalne usluge. Tek tada turizam ne ostaje samo broj noćenja, nego postaje stvarni generator razvoja.
(Bankar)
