Prema analizi Ministarstva zdravlja, broj dana u kojima su zaposleni odsustvovali sa posla je smanjen za čak dvije trećine sa 210.000 na 74.000. Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi su kazali da je smanjenje broja bolovanja rezultat pojačanih kontrola koje su počele prošle godine.
Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, za proteklu 2024. godinu registrovano je 54.430 bolovanja, od kojih je najveći broj porodiljskih, pa slijede psihijatrijska i ortopedsko-neurološka bolovanja. Formiranjem i djelovanjem Nacionalne komisije oformljene 14. aprila 2024. godine, u odnosu na2023. broj dana za komisijska bolovanja je smanjen gotovo za polovinu u prvom kvartalu, a u drugom kvartalu za dvije trećine.
– Utvrđeno je da je došlo do znatnog pada u broju dana bolovanja u prva dva kvartala 2024. godine u odnosu na 2023. Konkretno za prvi kvartal 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja duža od 30 dana iznosio 582.272, a za isti taj kvartal u 2024. bilo je 168.392 dana, što je znatno smanjenje. Takođe, u drugom kvartalu 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja duža od 30 dana iznosio- 183.577, a u istom kvartalu 2024.godine 48.029 dana kazali su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja.
Iz tog resora su istakli i da je smanjen broj dana za kraća bolovanja, koja se propisuju na prijedlog izabranog doktora za prvi i drugi kvartal 2024. godine. Statistički sa 48.000 dana na 45.000 u prvom kvartalu i sa 35.000 dana na 28.000 dana u drugom kvartalu.
Iz Ministarstva zdravlja pojašnjavaju da je zadatak komisije kojom je rukovodio, kada je formirana, tadašnji potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđan Pavićeveć, bio da izvrši identifikaciju i izradi analizu problema i uzroka zloupotrebe bolovanja, utvrdi prioritete i efikasne mjere i metode na planu razvoja i jačanja politika u ovoj oblasti. Zadatak komisije bio je i da predloži mjere za unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira u oblasti adekvatne kontrole privremene spriječenosti za rad.
Komisija Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje je utvrdila da postoje kvalitetni zakonski okviri za provjeru spriječenosti za rad, ali da se kao izazov iskristalisao problem dotadašnjih komisija koje su uglavnom razmatrale zahtjeve za provjeru bolovanja koja su dobijali od poslodavaca, a koja su već prekinuta, gdje je teško utvrditi da li su ta bolovanja bila opravdana.
– Zbog toga je Nacionalna komisija dala prioritet zahtjevima koji su za cilj imali provjeru aktivnih spriječenosti
za rad pojasnili su iz Ministarstva.
Ministarstvo zdravlja ima tri vijeća jedne komisije za privremenu spriječenost za rad, koju čine pravnik i dva ljekara, a koja provj erava rad komisije Fonda za zdravstvo, dok komisija Fonda provj erava rad ljekara koji odobravaju bolovanja do 30 dana.
Komisije Fonda su pokrenule kontrole, a njihovi rezultati nakon što su izvršeni pregledi pacijenata i utvrđeno da su sposobni za rad bili su zatvaranja tih bolovanja.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su kazali da na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, pokreću postupak provjere privremene spriječenosti za rad. Provjeru vrši tročlana komisija sačinjena od ljekara specijaliste medicine rada i dvoje ljekara specijalista odgovarajuće grane medicine, zavisno od konkretnog slučaja koji se ispituje. Komisij a neposredno u Domu zdravlja, uz obavezno prisustvo izabranog doktora i pacijenta, vrši uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju,obavlja razgovor sa izabranim doktorom koji je utvrdio bolovanje i vrši fizikalni pregled pacijenta.
– Na osnovu svih navedenih činjenica, Komisija donosi nalaz i mišljenje o osnovanosti privremene spriječenosti za rad, koji se dostavlja Domu zdravlja na dalje postupanje pojasnili su iz FZO.
