Američka centralna banka snizila je referentnu kamatu na najniži nivo u posljednje tri godine, objavio je Financial Times, i to nakon sastanka koji je razotkrio ozbiljne podjele unutar Federalnih rezervi oko toga da li prioritet treba dati sve slabijem tržištu rada ili i dalje tvrdokornoj inflaciji. Time je Fed treći put zaredom ublažio monetarnu politiku, spustivši ciljanu stopu za četvrtinu procentnog poena, na raspon od 3,5 do 3,75 odsto.
U obrazloženju odluke zvaničnici su istakli da su se „rizici za zaposlenost povećali u posljednjim mjesecima“, dok istovremeno inflacija „ostaje donekle povišena“. Tržišta su reagovala kratkotrajnim optimizmom: S&P 500 porastao je 0,7 odsto, a prinos na dvogodišnju obveznicu pao na 3,53 odsto.
Najveći otpor unutar Feda još od 2019.
Iako se rezanje kamata očekivalo, tri od dvanaest glasača usprotivila su se ovom potezu, što predstavlja najizraženiji znak neslaganja unutar FOMC-a u posljednjih šest godina. Razlike nijesu samo tehničke, već i ideološke: dio zvaničnika smatra da privreda vidljivo usporava, dok drugi upozoravaju da cjenovni pritisci, posebno u sektoru usluga, ne ostavljaju prostor za agresivnije popuštanje.
Naravno, raspravu dodatno pojačava sveprisutna politička dimenzija u SAD-u. Predsjednik Donald Tramp otvoreno pritiska Fed da snažnije reže stope. Nakon objave odluke izjavio je da je smanjenje „trebalo biti barem dvostruko“, a centralnu banku nazvao je „mrtvom težinom“. O predsjedniku Feda Džeju Pauelu rekao je: „Ovaj tip, šef Federalnih rezervi, ukočen je“, aludirajući da Pauel koči ekonomski zamah.
Rasprava o tome koliko brzo popuštati
Unutar institucije stavovi se snažno razilaze. Guverner Stiven Miran, inače blizak Trampu, tražio je smanjenje od 0,5 poena, dok su Ostan Gulsbi (Čikago Fed) i Džefri Šmid (Kanzas Siti Fed) zagovarali zadržavanje postojeće stope. Pauel je, pak, nakon sastanka poručio da su kamate sada „u širokom rasponu procjena njihove neutralne vrijednosti“ i da je Fed „u dobroj poziciji da pričeka i prati kako će se ekonomija dalje razvijati“.
Međutim, objavljeni dot plot, odnosno projekcije svih visokih zvaničnika Feda, ponovo je naglasio velike razlike u pogledima. Središnji scenario predviđa samo jedno rezanje sljedeće godine, dok pojedini članovi vide prostor za čak šest smanjenja, a drugi, suprotno, očekuju više kamate nego danas. Pauel je priznao da svi oko stola dijele isti cilj: „Svi se slažemo da je inflacija previsoka i da se tržište rada ohladilo, ali razlike nastaju u tome kako ko procjenjuje te rizike.“
Analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da je čak šest od devetnaest zvaničnika neformalno signaliziralo da bi stope trebalo ostati nepromijenjene, što sugeriše da će buduće rasprave biti još napetije. Kako kaže Kristina Huper iz Man Groupa: „Sigurno će biti još žustrijih rasprava jer u odboru postoje veoma različita mišljenja i, kod nekih, različiti prioriteti.“
Tramp već bira Pauelovog nasljednika
Napetosti dodatno podstiču političke ambicije. Financial Times je ove sedmice objavio da Tramp već razgovara s potencijalnim kandidatima za predsjednika Feda, iako Pauelov mandat traje do maja 2026.
„Tražim nekoga ko će biti iskren po pitanju kamatnih stopa… iskreno, naše bi stope trebalo da budu mnogo niže“, rekao je. Iako je ranije sugerisao da će ime objaviti početkom sljedeće godine, sada tvrdi da bi odluka mogla pasti „u naredne dvije sedmice“.
Favorit Kevin Haset smatra da Fed ima „mnogo prostora za smanjivanje kamata“ i da će „vjerovatno morati dodatno popustiti kako bi podržao ekonomiju“.
Inflacija i tržište rada i dalje najveći izazovi
Iako je nezaposlenost i dalje istorijski niska, dio zvaničnika upozorava da privreda više ne stvara nova radna mjesta dovoljno brzo. S druge strane, oni zabrinutiji zbog inflacije podsjećaju da sektor usluga, koji čini najveći dio američkog BDP-a, još uvijek pokazuje pritiske koji ograničavaju prostor za popuštanje.
Projekcije Feda predviđaju pad inflacije na 2,4 odsto do kraja 2026, što je povoljnije od ranije prognoze, ali i dalje iznad ciljane stope od 2 odsto.
Fed je, uz odluku o kamatama, najavio i povratak kupovini kratkoročnih državnih zapisa kako bi se ublažile napetosti na tržištu novca. Početkom mjeseca zaustavljen je i proces kvantitativnog stezanja nakon što je ocijenjeno da je iz sistema povučeno dovoljno likvidnosti.
