Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini već 14 kvartala zaredom ne bilježi rast ili je on negativan.
To se navodi u ekonomskom kvartalnom izvještaju Evropske komisije, u kojem stoji da industrijski sektor, koji čini 17 odsto ukupne proizvodnje u BiH, nastavlja da opada.
Obuhvaćene sve zemlje Zapadnog Balkana
„To predstavlja pad od 4,2 odsto u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine. Ovo je sada 14. kvartal zaredom u kojem nema rasta ili je on negativan u ovom sektoru“, navodi se u izvještaju koji obuhvata sve zemlje Zapadnog Balkana i Tursku, pišu Nezavisne novine.
Dodaje se da je u posljednjem kvartalu prošle godine realni BDP porastao za 2,1 odsto, što je nešto slabije nego u trećem kvartalu.
„U sezonski prilagođenim uslovima, realni BDP je porastao za 0,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal, slično povećanju od 0,5 odsto u trećem kvartalu. Na strani proizvodnje, glavni pokretači međugodišnjeg rasta u četvrtom kvartalu bili su trgovina i javni sektor (administracija, zdravstvo i obrazovanje)“, navodi se u izvještaju.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Zoran Škrebić, kaže da poslodavci još od 2020. godine upozoravaju da će doći do ovakvog stanja.
„Poklopilo se više faktora koji su negativno uticali na kompletnu industrijsku proizvodnju. Prvo je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine imali smo četiri velike krize – kovid krizu, energetsku krizu, zatim inflatornu krizu koja je pogodila cijelu Evropu, a nakon toga i ratnu krizu koja je usporila lance snabdijevanja i ponovo pokrenula energetsku krizu koja i dalje traje. U takvoj situaciji pojavila se visoka inflacija, pa smo upozoravali da ćemo, ukoliko rast plata sustigne inflaciju, a ona bude iznad rasta produktivnosti, postati nekonkurentni i da će industrija imati velike probleme“, objasnio je Škrebić.
Prema njegovim riječima, vlasti širom BiH odlučile su da pokušaju da se izbore s inflacijom povećanjem svih primanja.
„Nijesmo bili protiv povećanja plata, to moram naglasiti. Samo se nijesmo slagali sa načinom na koji se govorilo o povećanju primanja. Sada smo došli u situaciju da smo sve manje konkurentni, pa je zbog toga opala produktivnost. I to nije samo naš problem, već problem cijele Evrope, a mi smo u velikoj mjeri oslonjeni na njih. Rasli su troškovi zbog inflacije i povećanja plata, ali opet ne bi bilo korektno da nije došlo do rasta plata, jer su ljudi bili u veoma teškoj situaciji zbog inflacije. Međutim, potrebno je djelovati na više frontova kako bi industrijska proizvodnja bila uspješnija. To nije ništa novo, već ekonomska zakonitost. U uslovima kada troškovi rastu, opada konkurentnost preduzeća, smanjuje se privredna aktivnost, prvenstveno izvoznih preduzeća, kao i broj zaposlenih. Samo za godinu industrijska proizvodnja pala je za 9,3 odsto. Ove probleme možemo riješiti kroz povećanje produktivnosti i privlačenje investicija. Veoma je važno podsticati domaće investicije, jer su to ljudi koji ostaju ovdje, a i novac ostaje u zemlji“, naglasio je Škrebić.
Ekonomista Admir Čavalić kazao je za Nezavisne novine da je ovo potvrda onoga čemu svjedočimo kroz redovne izvještaje Agencije za statistiku BiH.
„Zašto je to tako? Pad potražnje iz Njemačke i recesija u toj zemlji. Tu su i strukturni problemi – nedostatak radne snage, problemi na tržištu rada, kao i niz loših ekonomskih politika koje pogoršavaju konkurentsko okruženje, a sve to nije naklonjeno industriji“, istakao je Čavalić.
Dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje
Dodao je da uz sve to postoje i dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje, posebno kriza u teškoj industriji, čiji se jedan dio gasi, što se već moglo vidjeti na konkretnim primjerima.
„Šta uraditi? Dobar početak je inicijativa poslovne zajednice za reindustrijalizaciju, odnosno promišljanje brojnih ekonomskih i industrijskih politika koje su fokusirane na radnika, unapređenje životnog standarda zaposlenih, materijalne i nematerijalne kompenzacije, ekonomiju brige, korišćenje poslovnih i industrijskih zona, bolju saradnju sa jedinicama lokalne samouprave i niz strategija koje treba da prepoznaju i podstaknu nove industrije, ali i unaprijede postojeće. Industrija je veoma važna jer značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti“, zaključio je Čavalić.
Izvor: Capital.ba
