Ne trebaju nam velike zgrade, neboderi, stanovi za prodaju, već hoteli malih kapaciteta, niskogradnja, zelenilo… Ulcinj sve više posjećuju gosti koji žele jedinstven doživljaj prirode i lokalne kulture, nauštrb luksuza, kazao je Hodžić
Pored tradicionalnih gostiju iz regiona, od kojih su najbrojniji oni sa Kosova, iz Srbije i Bosne i Hercegovine, ulcinjska turistička privreda narednog ljeta, zahvaljujući uspostavljanju 12 novih avio-linija, kojeće biti operativne početkom naredne sezone i povezati podgorički i tivatsih aerodrom sa vazdušnim lukamau srednjoj Evropi i Velikoj Britaniji, očekuju nove goste, kazao je za Dan direktor Turističke organizacije Ulcinja Ćazim Hodžić, prenosi Dan.
Zbog novih linija, ucinjska TO je sa lokalnim turističkim organizacijamaipredstavnicimaturističke privrede veoma brzo osmislila strategiju, koja jeprethodiladonošenjunovog plana.
– Mi smo tri dana održaval i sastanke sa privredom, sa vlasnicima privatnog svještaja, hoteli jerima, gastronomima i zakupcima plaža. Prihvatili smo njihove sugestije.Nove avio-linije su najboljinačin da povećamo broj posjetilaca i prihode od turizma. Idealno je za domaću turističku privredu to što smo na vrijeme uspostavili nove avio-linije, što nam daje dovoljno vremena za formiranje plana kako ćemo privući goste sa novih destinacija re-
kao je Hodžić.
Zahvaljujući novim linijama, ulcinjska turistička privreda ima realnu šansu da u najjužniji grad na našem primorju narednog ljeta privuče, pored tradicionalnih 23 odsto posjetilaca sa Kosova, 17 odsto iz Srbije i 16 procenata ih BiH, i Poljake, Čehe, SlovakeiBritance.
Hodžić je istakao da povećanje kapaciteta avio-dostupnosti šansa da se valorizuje napredak ulcinjske turističke ponude, ali da ima još posla kako bi prihod bio stabilniji i veći.
Takođe, prihodi od turizma automatski znače više sredstava za turističku privredu i lokalnusamoupravuudomenu unapređenjaturističke ponude te opštine.
– Najveći problem je siva ekonomija. Naplata turističe takse je na nivou od 40 do 50 odsto. To je jedan veliki problem. Otprilike toliko gostiju plaća taksu, ali ne znamo da li sva ta sredstva od naplate stignu do kase. Čekaju nas ozbiljni napori kako bismo povećali naplatu taksi, jer to nije novac koji pripada stanodavcima, nego turističkoj privredi. To se vratilo se gradu kazao je Hodžić.
Postalo je sasvim očigledno, saglasan je naš sagovornik, da je Ulcinju, kao i cijeloj turističkoj privredi, neophodno redefinisanje ciljeva i nova strategija.
– Moram da istaknem da je jednoj turističkoj organizaciji veoma teško da pokrene promjene za jednu destinaciju u smislu elitnog turizma. To je cilj koji se mora zadati na višem nivou naglasio je Hodžić.
On napominje da se shvatanje turizma poromijenilo nakon pandemije kovid-19 i da odgovor na te promjene treba da osmisle stručnjaci u tijesnoj saradnji sa predstavnicima turističke privrede iz svih sektora.
– Ne trebaju nam velike zgrade, neboderi, stanovi za prodaju, već hoteli malih kapaciteta, niskogradnja, zelenilo… Ulcinj sve više posjećuju gosti koji žele jedinstven doživljaj prirode i lokalne kulture, nauštrb luksuza rekao je Hodžić, prenosi Dan.
