U svijetu brodskog prevoza sprema se još jedna velika fuzija: njemački Hapag-Lloyd želi da preuzme izraelski Zim Shipping — ali je to u Izraelu otvorilo pitanje nacionalne bezbjednosti.
Njemački Hapag-Lloyd, peta najveća svjetska kontejnerska brodarska kompanija, potpisao je sporazum o kupovini izraelskog Zim Integrated Shipping Services za 3,5 milijardi eura. Sporazum je potpisan ovog ponedjeljka nakon intenzivnih pregovora, a uprava Zima ga je jednoglasno prihvatila. Ipak, potrebno je i formalno odobrenje izraelske vlade jer prema osnivačkoj povelji kompanije država zadržava posebna prava.
Zajednička kompanija raspolagala bi flotom većom od 400 brodova, s kapacitetom većim od tri miliona TEU-a (kontejnera standardne veličine od 20 stopa) i godišnjim prometom većim od 18 miliona TEU-a. Zim ima sjedište u glavnoj izraelskoj luci Haifa, a od 2021. njegove akcije kotiraju i na Njujorškoj berzi. Izraelski brodar je deseti po veličini u svijetu i održava globalnu mrežu kontejnerskih linija.
Ponuđenih 35 dolara po akciji predstavlja 58 odsto više od berzanske cijene u petak, 13. februara 2026, a akcije Zima porasle su za više od 30 odsto nakon objave moguće akvizicije.
Prevoz i oružja za Izrael
Zim se u Izraelu smatra kompanijom od strateškog značaja. Osim komercijalnog prevoznika, kompanija godinama ima važnu logističku ulogu i dio je planova nacionalne bezbjednosti. Prema izraelskom istraživačkom centru Who Profits, Zim ima ključnu ulogu i u transportu američke vojne pomoći Izraelu.
Zbog toga je izraelska država posebno oprezna prema gubitku kontrole nad kompanijom, naročito u trenutku kada se suočava s nizom osjetljivih izazova, uključujući rat u Gazi, tenzije s Iranom i širu regionalnu nestabilnost.
U pregovorima je zato postignut kompromis: Hapag-Lloyd planira podjelu izraelske kompanije tako da se njene glavne kontejnerske operacije integrišu u globalnu mrežu Hapag-Lloyda, dok bi manji dio usmjeren na Izrael preuzela domaća investiciona kuća FIMI.
Na taj način Hapag-Lloyd bi preuzeo Zimove brodove, rute i komercijalne ugovore, dok bi FIMI upravljao preostalom imovinom i obavezama povezanim sa „zlatnom akcijom“ izraelske države. Hapag navodi da će nova izraelska kompanija zadržati ime Zim i raspolagati flotom od šesnaest savremenih brodova namijenjenih strateškim linijama.
Problem i suvlasnici Hapaga
Izrael zabrinjava i činjenica da su među vlasnicima njemačkog brodara državni fondovi Katara (12,3 odsto) i Saudijske Arabije (10,2 odsto). Iako nemaju odlučujući uticaj u Hapag-Lloydu, dugotrajne regionalne tenzije i percepcija veza Katara s Hamasom čine ovu strukturu vlasništva politički osjetljivom.
Gradonačelnik Haife Yona Yahav izjavio je za Reuters da je Zim „od ključne važnosti za izraelsku ekonomiju i bezbjednost“ te pozvao vladu da zaustavi transakciju.
Hapag tvrdi da će podjela omogućiti Izraelu da zadrži kontrolu nad upravljanjem Zima, njegovim kapacitetima za vanredne situacije i pomorskim uslugama povezanim s nacionalnom bezbjednošću. Međutim, izraelska lučka uprava plan je nazvala „egzistencijalnom prijetnjom“, upozoravajući da bi nova kompanija mogla ostati bez dovoljnog poslovnog kapaciteta i postati finansijski ranjiva bez prihoda iz komercijalnih operacija.
Oko 800 od ukupno 1.000 zaposlenih u Zimu ove sedmice stupilo je u štrajk protiv preuzimanja. Sindikalna predstavnica Ziva Lainer Schkolnik izjavila je:
„Više ne dozvoljavamo nikakav rad. Zaustavili smo nekoliko brodova u lukama Ašdod i Haifa.“
Prema sindikatu, nova izdvojena izraelska kompanija zapošljavala bi oko 120 ljudi, što bi moglo ugroziti do 900 radnih mjesta. Hapag to odbacuje i tvrdi da radna mjesta u sjedištu i menadžmentu Zima nijesu ugrožena.
Mjeseci birokratske procedure
I dalje je neizvjesno hoće li izraelska vlada odobriti preuzimanje. Ministarka saobraćaja Miri Regev zauzela je izrazito kritičan stav, zaprijetila blokadom prodaje i naložila hitnu procjenu posljedica sporazuma. Zatražila je i analizu mogućnosti državne intervencije putem „zlatne akcije“.
Kabinet premijera Benjamina Netanyahua, kao ni ministarstva finansija i ekonomije, još se nijesu javno izjasnili. Plan podjele osmišljen je kako bi ublažio zabrinutost zbog strateške uloge Zima, ali nije sigurno da će ubrzati proces odobravanja.
Očekuje se da će konačna odluka zahtijevati mišljenje oko deset državnih institucija, uključujući regulatora tržišne konkurencije i komisiju za strana ulaganja, a cijeli proces mogao bi trajati oko devet mjeseci.
Hapag očekuje godišnje uštede od 300 do 500 miliona eura zahvaljujući optimizaciji linija, smanjenju troškova i prednostima većeg obima poslovanja. Brodarska industrija trenutno se suočava s viškom kapaciteta i padom vozarina, pa bi preuzimanje za kompaniju iz Hamburga predstavljalo veliku stratešku ekspanziju u trenutku pada prihoda.
Kompanija je za 2025. prijavila preliminarnu dobit prije kamata i poreza (EBIT) od milijardu eura, znatno manje u odnosu na 2,6 milijardi iz 2024. godine. Glavni izvršni direktor Hapag-Lloyda Rolf Habben Jansen izjavio je da očekuje završetak transakcije do kraja godine.
Hapag-Lloyd je početkom mjeseca ponovo započeo plovidbu kroz Crveno more i Suecki kanal. Brodarske kompanije su protekle dvije godine izbjegavale ovu rutu zbog napada jemenskih Hutija na teretne brodove povezane s Izraelom tokom rata u Gazi.
