U uslovima nestabilnih ekonomskih i geopolitičkih prilika, ali i učestalih sajber prijetnji, u Evropi se sve češće ukazuje na značaj gotovine kao rezervnog sredstva plaćanja. Iako elektronske transakcije sve više preuzimaju primat, centralne banke naglašavaju da gotovina može poslužiti kao važan mehanizam za obavljanje osnovnih svakodnevnih plaćanja u slučaju poremećaja u elektroenergetskim ili platnim sistemima.
Centralne banke upozoravaju na rizike digitalnih sistema i savjetuju građanima da imaju keš za krizne situacije
Početkom marta, Švedska centralna banka preporučila je građanima da u domaćinstvu drže oko 1.000 švedskih kruna, odnosno približno 100 eura po odrasloj osobi. Taj iznos se navodi kao orijentir za krizne situacije i u praksi se procjenjuje kao dovoljan za pokrivanje osnovnih troškova tokom kraćeg perioda, poput nekoliko dana do nedjelju dana u slučaju prekida digitalnih plaćanja.
Upravo zbog toga, gotovina kao rezervno sredstvo plaćanja ponovo dobija na značaju kao sigurnosna mreža u slučaju tehničkih kvarova, nestanka električne energije ili sajber napada. U takvim okolnostima, kartice i mobilna plaćanja mogu postati privremeno nedostupni, dok fizički novac ostaje funkcionalan i pouzdan način razmjene.
Ova preporuka dio je šireg pristupa centralnih banaka u Evropi usmjerenog na jačanje otpornosti platnih sistema u sve neizvjesnijim i kompleksnijim kriznim okolnostima. Švedske vlasti savjetuju građanima da ne zavise isključivo od digitalnih metoda plaćanja, već da koriste više različitih opcija – uključujući gotovinu, fizičke bankarske kartice i mobilna plaćanja, po mogućnosti i kartice različitih banaka – kako bi se smanjio rizik od potpunog zastoja u slučaju kvara jednog sistema.
U zemlji u kojoj bezgotovinska plaćanja već duže vrijeme dominiraju, regulatori ukazuju i na potrebu očuvanja infrastrukture za rad sa gotovinom. Redovna upotreba novčanica i kovanica doprinosi održavanju bankomata, transporta gotovine i njenog prihvatanja u prodajnim objektima, što u kriznim situacijama može imati značajnu ulogu u očuvanju osnovnog funkcionisanja privrede.
Istovremeno, švedske institucije rade na unapređenju otpornosti elektronskih sistema plaćanja. U saradnji sa bankarskim sektorom razvijaju se rješenja koja bi omogućila ograničena kartična plaćanja čak i u slučaju prekida komunikacionih mreža, kako bi građani mogli da obave kupovinu osnovnih proizvoda poput hrane, ljekova i goriva.
I dalje najčešći oblik plaćanja
Prema istraživanju o navikama plaćanja koje sprovodi Evropska centralna banka, gotovina kao rezervno sredstvo plaćanja i dalje ima najveći pojedinačni udio u plaćanjima na prodajnim mjestima, ali njen značaj postepeno opada. Tokom 2024. godine činila je oko 52 odsto svih transakcija na prodajnim mjestima, što predstavlja pad u odnosu na približno 59 odsto iz 2022. godine.
