Cijene goriva u Crnoj Gori mogle bi se u narednom periodu naći pod dodatnim pritiskom zbog rasta međunarodnih kotacija naftnih derivata, izazvanog novom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da se crnogorsko tržište trenutno snabdijeva uredno i da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o raspoloživosti goriva. Ipak, upozoravaju da je međunarodno tržište izrazito nestabilno i da trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti trajanje i puni obim rasta cijena.
Crna Gora zavisi od uvoza naftnih derivata, zbog čega se promjene na međunarodnom tržištu odražavaju i na domaće cijene. Najveći pritisak trenutno postoji na tržištu dizela, čije su kotacije posljednjih dana snažno porasle.
Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo, kotacija eurodizela na mediteranskom tržištu 16. jula iznosila je 1.236,75 dolara po toni, što je povećanje od 33,75 dolara po toni u samo jednom danu.
Rast je zabilježen i kod ostalih derivata važnih za obračun cijena u Crnoj Gori. Kotacija bezolovnog benzina povećana je za 11,75 dolara po toni, dok je gasno ulje poskupjelo za 40,25 dolara po toni.
Dnevni skokovi ne prenose se odmah na pumpe
Dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne znače automatski i trenutno poskupljenje goriva na crnogorskim pumpama.
Maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori utvrđuju se prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija naftnih derivata i odnosa eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda.
To znači da pojedinačni dnevni rast cijena ne ulazi odmah i u punom iznosu u domaći cjenovnik, već utiče na prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun.
Ministarstvo za sada nije saopštilo koliko bi gorivo u Crnoj Gori moglo poskupjeti, jer konačan rezultat zavisi od kretanja kotacija i kursa dolara tokom cijelog obračunskog perioda.
Nabavna cijena čini oko polovine cijene goriva
Prema podacima Ministarstva, nabavna cijena derivata sa međunarodnog tržišta trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori.
Preostali dio cijene čine troškovi priznati energetskim kompanijama i državne dažbine, među kojima su akcize, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata.
Zbog toga promjena međunarodnih kotacija predstavlja važan, ali ne i jedini element konačne cijene koju građani plaćaju na pumpama.
Dizel najizloženiji poremećajima
Posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela zbog ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude.
Hormuški moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih pravaca za transport energenata. Njime se u redovnim okolnostima prevozi oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina svjetske potrošnje.
Dodatni rizik predstavlja mogućnost širenja poremećaja na Crveno more i moreuz Bab el Mandeb. To bi moglo dodatno povećati troškove transporta i osiguranja i smanjiti raspoloživost pojedinih derivata na evropskom i mediteranskom tržištu, odakle se snabdijeva i Crna Gora.
Cijena sirove nafte tipa Brent nakon posljednje eskalacije dostigla je oko 84 dolara po barelu, uz sedmični rast od približno 12 odsto.
Naredni obračun zavisi od razvoja krize
Dalje kretanje cijena goriva u Crnoj Gori zavisiće prvenstveno od trajanja sukoba, kretanja međunarodnih kotacija i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Hormuški moreuz.
Ukoliko ograničenja plovidbe i problemi u radu rafinerija potraju, pritisak na cijene derivata mogao bi se nastaviti i tokom narednih obračunskih perioda.
Stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja mogle bi postepeno ublažiti pritisak na cijene.
Ministarstvo energetike i rudarstva najavilo je da će javnost blagovremeno obavijestiti o rezultatima narednog obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena goriva.
