Trideset godina kontinuiranog rasta u maloprodaji, u sektoru izloženom snažnoj konkurenciji i promjenjivom tržištu, svrstalo je kompaniju Okov među najstabilnije i najuspješnije poslovne sisteme u regionu. Od porodične radnje do jednog od vodećih maloprodajnih lanaca opreme i alata za domaćinstvo, gradnju i hobi, Okov je svoj status utemeljio jasnim poslovnim principima, brigom o zaposlenima i dobro osmišljenom strategijom. U intervjuu za Bankar, Gojko Bajović govori o ključnim prekretnicama tog puta, aktuelnim izazovima poslovanja i novoj fazi rasta, koju će obilježiti najveći investicioni ciklus u istoriji kompanije.

Okov je počeo kao porodična maloprodajna radnja 1994. godine. Kako pamtite poslovni ambijent tada, a kako ga vidite danas?

Ambijent 1994. godine teško bi se uopšte mogao nazvati poslovnim. Država u kojoj smo živjeli raspadala se u ratu, a društvo je započinjalo proces tzv. tranzicije sa jednog na drugi ekonomski model. Radili smo, bukvalno, da bismo preživjeli.

Danas je situacija višestruko bolja. Crna Gora se relativno rano, na razne načine – od uvođenja eura do ukidanja carina na robu evropskog porijekla – otvorila prema zapadnom tržištu. S druge strane, problemi koji su decenijama opterećivali našu privredu, prvenstveno korupcija i nelegalna konkurencija, i dalje su prisutni, pri čemu su neke negativne tendencije danas još izraženije.

Baš sam jutros ponovo gledao rezultate posljednjeg konkursa za tzv. Vladin program pripravnika i potpuno me porazila činjenica da se ogromna većina visokoškolaca odlučila za rad u organima javne uprave i političkim partijama.

Bili ste među prvim crnogorskim preduzetnicima koji su poslovanje razvili i u Srbiji. Sa ove distance, šta mislite da je najviše doprinijelo uspjehu na oba tržišta?

Kratak odgovor na ovo pitanje staje u jednu riječ: rad, a nešto duži daju četiri ključne vrijednosti Okova kojih se beskompromisno pridržavamo: integritet, ljudi, originalnost i inovativnost i fleksibilnost. Pošten pristup svakom kupcu i dobavljaču, kultura rada u kojoj se od prvog dana cijeni dostojanstvo svakog zaposlenog i njeguje njihov lični razvoj, ljubav prema poslu i posvećenost iz kojih su konstantno rađale nove ideje i, na kraju, nešto bez čega se nije moglo opstati: spremnost da se prilagođavamo stalnim promjenama na svim frontovima.

Kako je otvaranje savremenog logističkog centra uticalo na vašu konkurentnost i koje su najvažnije lekcije koje ste naučili kroz taj proces? (Riječ je o projektu na šesnaest hiljada metara kvadratnih, vrijednom više od 10 miliona eura)

U firmi koja na dnevnom nivou uvozi desetine šlepera robe, a na godišnjem na dva tržišta opslužuje milione kupaca, organizovan i efikasan logistički sistem je uslov bez kojeg se ne može.

Možda je najvažnija operativna lekcija koju sam naučio u logistici značaj informacionih tehnologija. Prije nekoliko godina implementirali smo program za upravljanje skladištima, objedinili sektore IT-a i logistike, postavili prave ljude na prava mjesta i od tada u ovoj oblasti postižemo mnogo bolje rezultate.

Kako u uslovima inflacije, promjenjivih troškova i poremećaja u lancima snabdijevanja procjenjujete poziciju kompanije u narednom periodu?

Pandemija, kao i ratna zbivanja u posljednjih nekoliko godina, pokazali su da se svijet ne smiruje. U takvom okruženju fleksibilnost ostaje ključna vrijednost. Naš glavni strateški cilj u narednom periodu jeste dalja profesionalizacija, uz poseban fokus na razvoj kadrova i unapređenje internih sistema obuke.

Veliki planovi za još veće ciljeve

Naveli ste da Vam je jedan od ciljeva da Okov postane vodeći sistem za opremanje doma, gradnju i hobi na području bivše Jugoslavije, do 2035. godine. Kakve investicije planirate?

Naš cilj je da u narednih deset godina otvorimo još dvadesetak prodavnica, prvenstveno u Srbiji, te da probamo otvoriti vrata ka nekoj od drugih zemalja regiona.

Ekspanzija u Crnoj Gori još uvijek nije gotova. Već u narednoj godini tri puta ćemo uvećati površinu našeg postojećeg objekta u Nikšiću. Prvi put ću javno saopštiti i to da smo u ovom gradu, na suprotnoj strani, cijeneći decenijsku podršku lokalnog stanovništva i svjesni potencijala za dalji razvoj, kupili još jednu parcelu, na kojoj će u 2027. godini sa radom početi druga prodavnica. U 2026. planiramo da otvorimo i potpuno novi, mnogo veći Okov centar u Radanovićima.

Vizije dalje ekspanzije maloprodajne mreže već su godinama više usmjerene ka tržištu Srbije. Tamo ćemo u narednoj godini izgraditi drugu fazu centralnog magacina, što je, kao što sam prethodno komentarisao, nužan uslov za otvaranje novih prodavnica. Prvi novi Okov centar u Srbiji biće u Krnjači, dijelu Beograda sa lijeve strane Dunava. Ovdje je projektovanje već u toku i nadamo se da ćemo u narednih par mjeseci završiti sve procedure u susret izgradnji.

Na mjestu bivšeg „Radoja Dakića“ niče najveći projekat u istoriji Okova

Pa ipak, kada razmišljam o Okovu za deset godina, na pamet mi pada najveći projekat u dosadašnjoj istoriji firme, koji je na više načina i simbolički povezan sa mjestom iz kojeg smo krenuli. Na parceli od 20.000 kvadratnih metara, na kojoj se nekada nalazila fabrika Radoje Dakić, izgradićemo veliki trgovinski centar, u kojem će se, osim naše prodavnice, nalaziti i mnogi drugi, gradu neophodni i interesantni sadržaji. Ne manje važan dio ovog projekta činiće kulturni, neprofitni centar koji ćemo pokloniti našim sugrađanima kao znak zahvalnosti za sve što smo postigli, ali i vjere u budućnost i volje da se uči i radi sa onima koji tek dolaze.

Siva ekonomija, administrativne prepreke i nedostatak radne snage i dalje opterećuju region. Koje preporuke biste uputili kreatorima politika?

Šta preporučiti ljudima koji donose odluke od kojih zavisi čitavo društvo? Možda da se probaju držati četiri ključne vrijednosti naše kompanije koje sam naveo: integriteta, ljudi, inovativnosti i originalnosti i fleksibilnosti, da se iskreno suoče sami sa sobom i shvate da je samo zajednica ljudi koji zajedno rade i grade zajednica u kojoj pojedinci mogu biti srećni i ispunjeni.

Kada pogledate unazad tri decenije, koja je poslovna odluka bila najteža i zašto ste ipak odlučili da je donesete?

Teških odluka bilo je mnogo, ali je najteža, vjerovatno, bila ona prva: da počnemo. Između neizvjesne budućnosti preduzetništva i izvjesno loše budućnosti koju bi značilo prepuštanje toku, izabrali smo ovo prvo i nikada se nijesmo pokajali.

Da li je poštena konkurencija na današnjem crnogorskom tržištu?

Mislim da se u ovom pogledu ne treba fokusirati na lične karaktere i moralna načela pojedinaca, nego stvoriti okvir koji stimuliše pošten rad. To je, naravno, mnogo lakše reći nego učiniti, ali sam siguran da je moguće.

Nedavno ste dobili i priznanje Asocijacije menadžera Crne Gore, koliko Vam nakon svih godina poslovanja znače priznanja i da li smatrate da ih je bilo malo u odnosu na kvalitet koji ste dokazali dugim postojanjem i finansijskim uspjehom?

Ne bih bio iskren kada bih rekao da mi priznanja AMM i drugih relevantnih institucija ne znače. Lijepo je kada ljudi iz privrede prepoznaju vaš rad. Ali nagrada je, mislim, bilo tačno onoliko koliko je trebalo.

Ivana Boljevic