Howard Lutnick, dugogodišnji finansijer i izvršni direktor investicione banke Cantor Fitzgerald i sadašnji američki ministar trgovine u administraciji Donalda Trampa, u Davosu je izričito izjavio da je postojeći model globalizacije za SAD propao.
Prema njegovim riječima, globalizacija kakvu poznajemo posljednjih 30 godina značila je transfer proizvodnje, tehnologije i dodate vrijednosti iz SAD-a u strane zemlje, pri čemu su druge države, posebno Kina, nesrazmjerno profitirale. SAD je time izgubio svoju industrijsku bazu, stratešku autonomiju i dugoročnu produktivnost.
Utakmica SAD–Kina
Ovu izjavu treba smjestiti u širi kontekst velike sistemske konkurencije između SAD-a i Kine, gdje se više ne radi prvenstveno o trgovini, već o produktivnosti i moći. U takvom svijetu važi jednostavno pravilo: zemlja koja je dugoročno produktivnija biće i ekonomski, tehnološki i geopolitički jača.
Na prvi pogled, produktivnija zemlja biće ona s većim data-centrima, dovoljnim kapacitetima proizvodnje električne energije za svoje potrebe, a time i većom računarskom snagom, što je temelj vještačke inteligencije, automatizacije i budućeg rasta produktivnosti. U tom kontekstu mnogi procjenjuju da bi Kina mogla biti dugoročni pobjednik, iako Sjedinjene Države trenutno vode. Kina ima razmjere, centralizovano upravljanje kapitalom i sposobnost brze izgradnje energetske i digitalne infrastrukture.
Jedan od načina takmičenja u produktivnosti jeste povećanje sopstvene efikasnosti. Ali postoji i drugi, manje direktan put: sistematsko smanjenje produktivnosti protivnika. Upravo u tom kontekstu Lutnickova izjava o „kraju globalizacije“ dobija svoje pravo značenje. Deglobalizacija ovdje ne znači zatvaranje svijeta, već namjerno i postepeno povlačenje iz najosjetljivijih segmenata saradnje s Kinom – posebno u oblastima visoke dodate vrijednosti, tehnologije, kapitala i strateških dobara.
U tom kontekstu ne može se zanemariti ključna činjenica: kineska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od izvoza, jer on generiše devize koje su potrebne za uvoz energije (nafte) i hrane. Ta zavisnost je jedna od njenih najvećih strukturnih slabosti.
Takav proces bi direktno smanjio konkurentnost Kine, posebno imajući u vidu da se suočava sa ozbiljnim demografskim problemima i da u velikoj mjeri zavisi od spoljne trgovine. U takvom scenariju, Kina gubi više moći u odnosu na Sjedinjene Države, što SAD-u daje ne samo bolju startnu poziciju u trci produktivnosti, već i jaču pregovaračku moć, uključujući pristup oskudnim sirovinama, strateškim materijalima i ključnim lancima snabdijevanja koji će biti odlučujući u sljedećoj fazi globalnog razvoja.
"/>Što se tiče trenutne ekonomske situacije u Sjedinjenim Državama, u 2026. godini, prvi put nakon dugo vremena, sve tri ključne makroekonomske poluge kreću se u istom smjeru, što je direktna posljedica politika predsjednika Trampa. Fiskalna politika, sa snažnim budžetskim podsticajem, stvara jasan impuls za rast; kreditna politika, uz deregulaciju i širi pristup finansiranju, ubrzava prenos likvidnosti u realnu ekonomiju; a monetarna politika djeluje kao pojačivač ciklusa umjesto kao kočnica.
Pozitivno makro okruženje
U takvom okruženju ne čudi što je procijenjeni godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine dostigao 5,4 odsto prema modelu GDPNow Atlantskog Feda. Istovremeno prisustvo visokog rasta i prigušene inflacije dodatno potvrđuje da je makro okruženje trenutno izuzetno podsticajno.
Takva koordinacija politika je rijetka, ali kada se dogodi, obično ima snažne i relativno brze efekte: veću investicionu aktivnost, jaču zaposlenost i veće povjerenje kompanija i potrošača. Kapital se brže obrće, rizik se ponovo pozitivno vrednuje, a finansijska tržišta dobijaju jasnu i dosljednu makroekonomsku podršku.
Za 2026. godinu to znači okruženje u kojem rast nije slučajan, već sistematski podržan. Kada fiskalna politika, kreditni uslovi i likvidnost djeluju u istom pravcu, ekonomija ima prostora za „pregrijavanje“, a upravo u takvom okruženju tržišta obično nagrađuju rizik, preduzetničke ambicije i dugoročna ulaganja.
Izvor: Seebiz.eu
