Fond za obeštećenje u 2025. godini isplatio je 8,54 miliona eura bivšim vlasnicima oduzete imovine, čime je ukupan dug države smanjen na 60,87 miliona eura. Iako je dinamika isplata ubrzana u odnosu na prethodni period, značajan dio obaveza i dalje ostaje, uz probleme u naplati prihoda od lokalnih samouprava.
Fond za obeštećenje u 2025. godini isplatio je 8,54 miliona eura bivšim vlasnicima oduzete imovine, čime je ukupan dug po osnovu obeštećenja smanjen na 60,87 miliona eura, pokazuje izvještaj o radu Fonda za 2025. godinu.
Pravo na isplatu godišnje rate ostvarilo je ukupno 4.178 korisnika, a sredstva su uplaćivana preko poslovnih banaka u zemlji i inostranstvu. Od početka primjene zakona bivšim vlasnicima je ukupno isplaćeno 72,4 miliona eura u novcu, dok ukupna vrijednost svih donesenih rješenja iznosi 247,9 miliona eura.
U odnosu na kraj 2024. godine, kada je dug iznosio 75,91 milion eura, zabilježeno je smanjenje od gotovo 20%. Ukupno smanjenje obaveza kroz isplate i obveznice dostiglo je 187 miliona eura, što ukazuje na kontinuirano smanjivanje finansijskih obaveza države po ovom osnovu.
Fond je u 2025. godini ostvario prihode od 1,58 miliona eura, pri čemu se najveći pojedinačni iznos odnosi na kamatu po osnovu Maljevik – Bar. Dodatnih 158 hiljada eura prihodovano je po osnovu prodaje imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela, gdje je Fond bio akcionar.
Istovremeno, evidentiran je dug lokalnih samouprava i drugih obveznika prema Fondu u iznosu od oko 605 hiljada eura. Najveća dugovanja bilježe Kolašin, Ulcinj, Berane i Danilovgrad, dok Fond ukazuje na izazove u naplati ovih sredstava, uključujući sporost sudskih postupaka i neujednačenu praksu u prinudnoj naplati.
Tokom godine Fond je izdao 47 potvrda za konverziju novčanog obeštećenja u obveznice, u ukupnoj vrijednosti od 248,8 hiljada eura, a nastavio je i aktivno učešće u postupcima pred regionalnim komisijama za povraćaj i obeštećenje, kao i pred sudovima.
U izvještaju se navodi da je dinamika isplata u posljednjim godinama ubrzana u odnosu na raniji period, kada su godišnje rate bile znatno niže. Plan za 2026. godinu predviđa dodatno smanjenje duga za oko 15%, ukoliko se realizuju planirana budžetska izdvajanja.
Istovremeno, Fond ukazuje na potrebu preciznijeg utvrđivanja ukupnih obaveza države, budući da regionalne komisije još nemaju potpunu procjenu vrijednosti imovine koja je predmet restitucije. Zbog toga su najavljene nove inicijative prema Vladi i Ministarstvu finansija kako bi se unaprijedila naplata prihoda i obezbijedila veća transparentnost i predvidivost sistema obeštećenja.
(Izvor: Bankar)
