Investitori se pripremaju za posljednje odluke o kamatnim stopama u 2025. godini, pri čemu će četiri evropske centralne banke u četvrtak objaviti svoje monetarne politike i makroekonomske izglede.
Sastaju se Evropska centralna banka, Banka Engleske, Riksbank i Norges Bank, ali se očekuje da će samo jedna od njih promijeniti kamatnu stopu.
Evo šta se može očekivati:
Evropska centralna banka
Očekuje se da ECB zadrži kamatne stope nepromijenjene, jer recentni ekonomski podaci ne ukazuju na potrebu za prilagođavanjem.
Međutim, investitore će više zanimati komentari o očigledno rastućim tenzijama unutar Upravnog savjeta, s obzirom na to da pojedini članovi, poput Isabel Schnabel, otvoreno podržavaju tržišni stav da bi sljedeći potez moglo biti povećanje kamatnih stopa, dok drugi smatraju da još postoji prostor za njihovo smanjenje.
Christian Kopf, koji vodi upravljanje obvezničkim portfeljem u njemačkom investicionom fondu Union Investment, rekao je za CNBC:
„Ne očekujem promjenu kamatnih stopa u eurozoni u skorije vrijeme. Ako do promjene dođe u 2026. godini, najvjerovatnije će se raditi o povećanju kamatnih stopa krajem 2026. ili početkom 2027.“
ECB bi, prilikom objavljivanja nove runde projekcija svojih stručnih službi, mogla da poveća prognozu privrednog rasta za eurozonu.
Norges Bank
Norveška centralna banka gotovo sigurno će u četvrtak zadržati kamatnu stopu na nivou od 4%, a ekonomisti procjenjuju da do sljedećeg smanjenja kamatnih stopa ne bi moglo doći prije ljeta 2026. godine. Norges Bank odluku objavljuje u 10 sati po lokalnom vremenu, odnosno u 9 sati po londonskom vremenu.
Morten Lund, glavni ekonomista za Skandinaviju u JPMorganu, naveo je da bi poruke banke u četvrtak trebalo da „ohlade rastuća očekivanja tržišta“ da će kamatne stope biti smanjene već u martu, što je, kako je rekao, trenutno „kao bacanje novčića“.
Umjesto toga, JPMorgan očekuje da bi do smanjenja kamatnih stopa moglo doći u junu, iako je malo vjerovatno da će Norges Bank biti precizna kada je u pitanju tajming.
„Smjernice za buduću politiku trebalo bi da ostanu neodređene, uz poruku da će se ‘ukoliko se ekonomija bude kretala uglavnom u skladu s trenutnim projekcijama, referentna kamatna stopa dodatno smanjivati tokom naredne godine’. Takođe mislimo da će guvernerka reći da je inflacija i dalje previsoka i ponoviti da ‘ne žurimo sa smanjenjem referentne kamatne stope’“, dodao je Lund.
Riksbank
Očekuje se da će švedska centralna banka zadržati ključnu kamatnu stopu na 1,75% kada odluku objavi u 9.30 po srednjoevropskom, odnosno u 8.30 po londonskom vremenu.
Prema ocjeni Franziske Fischer iz UBS Investment Bank, ni u narednim kvartalima nije vjerovatna promjena kamatne politike, jer je ciklus ublažavanja politike Riksbanke završen.
„Riksbank je u septembru snizila kamatnu stopu za 25 baznih poena, ali je u novembru zadržala nivo, uz signal da će referentna stopa vjerovatno ostati nepromijenjena ‘u doglednom periodu’“, navela je Fischer.
Prema UBS-u, dešavanja od novembra nijesu dovoljna da opravdaju promjenu izgleda za kamatne stope.
Banka Engleske
Banka Engleske je jedina centralna banka za koju se očekuje da će u četvrtak sniziti kamatne stope. Blaga većina od devet članova Komiteta za monetarnu politiku (MPC) trebalo bi da podrži smanjenje od 25 baznih poena, čime bi osnovna kamatna stopa pala na 3,75%.
Očekivanja o smanjenju kamatnih stopa porasla su nakon što su najnoviji podaci pokazali da je inflacija u novembru naglo pala na 3,2%, kao i zbog slabijih ekonomskih pokazatelja u Ujedinjenom Kraljevstvu, od sumornih podataka o rastu do rasta nezaposlenosti.
Iako inflacija i dalje premašuje cilj Banke Engleske od 2%, silazni trend daje prostor za manevrisanje kada je riječ o snižavanju kamatnih stopa radi podsticanja ekonomije, potrošnje i zaduživanja.
Vladin jesenji budžet iz prošlog mjeseca takođe se tumači kao dezinflatoran, jer je uključivao mjere za smanjenje troškova energije, kao i zamrzavanje akciza na gorivo i cijena željezničkih karata.
