Globalno tržište inicijalnih javnih ponuda (IPO) nalazi se u ozbiljnom zastoju, pogođeno trgovinskim tenzijama, tržišnim potresima i uporno visokim kamatnim stopama. Ukupna vrijednost IPO-a širom svijeta od početka godine do 17. juna iznosila je 44,3 milijarde dolara, što predstavlja pad od 9,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine i najniži zabilježeni iznos za ovo doba godine od 2016, izvijestio je Reuters.
Najizraženiji pad zabilježen je u Evropi, gdje je ukupna vrijednost IPO-a pala za dvije trećine, na svega 5,8 milijardi dolara. Sjedinjene Američke Države bilježe pad od 12 odsto, na 12,3 milijarde dolara, dok je azijsko-pacifički region jedini pokazao rast – od 28 odsto, dostigavši 16,8 milijardi dolara. Taj rast prvenstveno je podstaknut snažnom aktivnošću u Kini i Japanu, gdje su vlasti prilagodile regulatorni okvir kako bi podstakle nove izlaske na berzu.
Glavni razlog pada IPO aktivnosti u zapadnim ekonomijama jeste povećana nesigurnost povezana s trgovinskim mjerama, posebno carinama između velikih ekonomskih sila. Istovremeno, tržištima kapitala dominira volatilnost, dok investitori sve pažljivije prate kretanja referentnih kamatnih stopa, koje centralne banke za sada ne žele da spuštaju.
U takvom okruženju, mnoge kompanije odlučuju da odgode svoje planove za izlazak na berzu, svjesne da bi nepovoljna tržišna percepcija mogla umanjiti njihovu valuaciju. Dionice nekoliko nedavnih IPO-a, uključujući neke tehnološke i biotehnološke firme, nakon inicijalne ponude bilježe pad vrijednosti, što dodatno pogoršava tržišni sentiment.
Ipak, u azijsko-pacifičkom regionu situacija je znatno drugačija. Kineska kompanija CATL, poznata po proizvodnji baterija, realizovala je IPO vrijedan 4,6 milijardi dolara – najveći na svijetu ove godine. U Japanu je na berzu uspješno izašao Kokusai Electric, čije su akcije zabilježile snažan rast u prvim nedjeljama trgovanja. U Južnoj Koreji, donošenje posebnih državnih smjernica podstaklo je dodatne ponude u energetskom i AI sektoru.
Uprkos usporavanju u prvoj polovini godine, analitičari vjeruju da bi se IPO tržište moglo oporaviti krajem 2025. godine, ukoliko se inflacija stabilizuje, a centralne banke počnu da signaliziraju popuštanje monetarne politike. Očekuje se da bi izlazak na berzu nekoliko dobro pozicioniranih fintech i AI kompanija mogao da pokrene novi talas aktivnosti. Među njima se izdvajaju američka Chime i švedska Klarna, dok raste interesovanje i za IPO firmi poput Gemini (kriptovalute) i Cerebras (računarstvo visokih performansi).
Iako IPO tržište trenutno djeluje krhko, postoje temelji za oporavak, naročito ukoliko geopolitičke tenzije ne eskaliraju i ako ključne centralne banke uspiju da održe stabilnost u komunikaciji svojih budućih poteza. Do tada, kompanije koje razmatraju izlazak na berzu ostaće oprezne, balansirajući između tržišnih uslova i vlastitih potreba za kapitalom.
