Privredna aktivnost u Francuskoj smanjila se, dok su Španija i Italija ostvarile bolje rezultate, što Evropsku centralnu banku (ECB) stavlja u dilemu oko smanjenja kamatnih stopa. Privredni motor evrozone jedva radi umjesto da snažno napreduje. Aktivnost privatnog sektora u februaru bilježi tek neznatan rast, dovoljan da ostane u pozitivnom području. U međuvremenu, inflatorni pritisci ponovo jačaju, što ECB dovodi u tešku poziciju pred očekivano smanjenje kamatnih stopa ove sedmice, prenosi Euronews.
Krhki oporavak uz rastuće cijenovne pritiske
Složeni indeks menadžera nabavke (PMI), ključni pokazatelj aktivnosti privatnog sektora u evrozoni, ostao je nepromijenjen na nivou 50,2 u februaru, isto kao i u januaru, prema preliminarnim podacima S&P Globala. Vrijednost indeksa iznad 50 ukazuje na rast, no budući da je samo neznatno iznad te granice, oporavak regije ostaje nesiguran. Aktivnost uslužnog sektora, koji je temelj privrede evrozone, izgubila je zamah. PMI za usluge pao je na 50,6 sa januarskih 51,3, blago ispod očekivanja od 50,7.
Usporavanje je potaknuto ponovnim padom novih narudžbi, što je prvi pad potražnje od novembra. Tome je doprinijela i slaba potražnja iz inostranstva, iako je pad bio najmanji u posljednjih sedam mjeseci. Inflatorni pritisci ostali su uporno visoki. Pružaoci usluga povećali su cijene najbržim tempom u deset mjeseci, jer su kompanije nastavile prebacivati više ulazne troškove na kupce. Ukupna inflacija ulaznih troškova ubrzala se najviše u gotovo dvije godine, što je zabrinjavajući signal za ECB.
Ostatak članka ispod videa
„S obzirom na to da nema znakova smanjenja inflacije ulaznih troškova, razumljivo je da postoje glasovi unutar ECB-a koji žele raspravljati o pauzi u smanjenju kamatnih stopa na sljedećem sastanku“, rekao je dr. Cyrus de la Rubia, glavni ekonomista Hamburg Commercial Banka.
Detaljniji uvid u pojedine zemlje otkriva oštar kontrast u privrednim rezultatima najvećih privreda evrozone. Francuski privatni sektor ostaje duboko u fazi smanjenja aktivnosti, pri čemu je složeni PMI pao na 45,1 sa 47,6. Aktivnost u sektoru usluga naglo je pala, a PMI za usluge spustio se na 45,3 s 48,2. Njemačka je zabilježila tek blagi rast. Složeni PMI neznatno se smanjio na 50,4 s 50,5, promašivši očekivanja. Uslužni sektor takođe je oslabio, s padom PMI-a s 52,5 na 51,1, što je znatno ispod predviđanja.
Poslovno povjerenje pokazuje znakove nesigurnosti, pri čemu se kompanije pozivaju na političku neizvjesnost u Francuskoj i Njemačkoj te na globalno privredno okruženje koje slabo podupire potrošnju. „Ovo bi mogao biti rezultat neriješene političke krize u Francuskoj, dok bi u Njemačkoj izbori mogli potaknuti nadu u brzo formiranje stabilne vlade“, rekao je de la Rubia, naglašavajući oštro odstupanje u privrednim performansama.
Otpornost, međutim, dolazi iz južne Evrope. Španski PMI za usluge porastao je s 54,9 na 56,2, nadmašivši očekivanja, dok je italijanski uslužni sektor takođe zabilježio snažniji rast od predviđenog, povećavši se s 50,4 na 53.
Očekuje se da će ECB ove sedmice smanjiti ključne kamatne stope za 25 baznih poena na 2,5. Međutim, tvrdokorna inflacija otežava donošenje odluke. Pružaoci usluga i dalje imaju moć određivanja cijena, što je vidljivo iz rasta prodajnih cijena u odnosu na januar. „Ukupna slika nije katastrofalna, ali je krhka“, rekao je de la Rubia, prenosi Poslovni dnevnik.
Preliminarni podaci Eurostata, objavljeni u utorak, pokazali su da su cijenovni pritisci u evrozoni ostali jači od očekivanih u februaru. Ukupna inflacija smanjila se na 2,4 s 2,5, neznatno iznad prognoza od 2,3, dok je temeljna inflacija – koja isključuje volatilne cijene hrane i energije – pala na 2,6, ostajući znatno iznad cilja ECB-a. Ova uporna temeljna inflacija dodatno otežava odluku ECB-a, jer kreatori politika važu između smanjenja kamatnih stopa i trajnih cijenovnih pritisaka.
Reakcija tržišta: rast eura i dionica
Uprkos slabim PMI podacima, tržišta su reagovala pozitivno. Euro je dodatno ojačao, dosegnuvši 1,0715 u odnosu na američki dolar, što je rast od 0,8, u potpunosti nadoknadivši gubitke od pobjede Donalda Trumpa na izborima u novembru 2024. Evropske dionice takođe su snažno porasle, preokrenuvši padove iz utorka.
Indeks Euro STOXX 50 porastao je za 2,2 na 5 505 poena u prijepodnevnom trgovanju, dok je njemački DAX nadmašio ostatak tržišta s rastom od 3,2. Bankovne i industrijske dionice predvodile su dobitke, pri čemu je Deutsche Bank AG skočio više od 9, BASF SE porastao za 7,6, a Siemens AG za 7,4. S druge strane, Deutsche Telekom AG i Linde plc bili su među rijetkim gubitnicima, izgubivši 1,6 i 1,5.
