Stanovi, odnosno njihov manjak, veliki su problem u Evropskoj uniji. Šta evropske vlade rade po tom pitanju? I kako u tome učestvuje Evropska komisija?

„Gotovo 900.000 ljudi u Evropi trenutno je bez doma. Svake noći u Evropi stanovništvo jednog Marseja ili Torina nema dom”, rekao je evropski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen na prvom sastanku Posebnog odbora za stambenu krizu u Evropskom parlamentu, piše Evropska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina.

Gotovo 10 posto stanovništva Evropske unije troši 40 posto ili više svojih prihoda na stanovanje i povezane troškove, kaže Jørgensen.

Dodaje da su posljednjih 15 godina stanarine u EU porasle za oko četvrtinu u realnom iznosu, a cijene stambenih jedinica za oko polovinu.

„Te brojke, i ljudi iza njih, bit su stambene krize u Evropi. I ja mislim da ćete se složiti sa mnom: te su brojke jednostavno neprihvatljive”, rekao je.

Danski povjerenik predstavio je svoje planove za pomoć EU-u da riješi jedan od najvećih problema s kojima su suočene države članice – stambenu krizu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen imenovala je bivšeg danskog ministra energetike da bude prvi povjerenik za stanovanje, područje u kojem EU ima malo izravnih ovlasti, kako bi osigurala podršku socijalista u Evropskom parlamentu za svoj reizbor.

Priznajući tu činjenicu, Jørgensen je naglasio da je „većina odgovornosti” za stanovanje na državama članicama EU i regionalnim i lokalnim vlastima, ali je ustvrdio i da postoji „prostor i za EU da bude za stolom i da se mnogo toga može i treba učiniti”.

Jørgensen je rekao da će Komisija objaviti svoj prvi Evropski plan za pristupačno stanovanje. Plan će ponuditi tehničku pomoć gradovima i državama članicama i fokusirati se na ulaganja i vještine.

Komisija će pripremiti Evropsku strategiju za stanogradnju kako bi se podržala ponuda stambenih jedinica, uspostaviti panevropsku investicijsku platformu za pristupačno i održivo stanovanje, sprovesti analizu uticaja špekulacija sa stambenim jedinicama i podržati države članice da udvostruče planirana ulaganja u pristupačno stanovanje u okviru kohezijske politike.

Cilj je i rješavanje sistemskih pitanja povezanih s kratkoročnim iznajmljivanjem stambenih jedinica, iznošenje prijedloga za rješavanje neučinkovitog korišćenja praznih stambenih jedinica i revidiranje pravila o državnim potporama kako bi se omogućile mjere potpore za stanovanje, prije svega kad je riječ o energetskoj efikasnosti i socijalnom stanovanju.

Stambena kriza ne može čekati

Povjerenik je u svom govoru spomenuo da Evropska unija nije izravno nadležna za stambenu politiku. Međutim, lokalne vlasti u evropskim gradovima zauzimaju se za više akcije na nivou EU.

Gradonačelnici 12 evropskih gradova, Rima, Bolonje, Amsterdama, Atene, Barselone, Budimpešte, Pariza, Varšave, Lisabona, Liona, Genta i Leipciga, udružili su se kako bi pozvali da se najkasnije do 2027. donese hitni plan za rješavanje stambene krize.

Gradonačelnici žele da finansijska sredstva za stanovanje budu izuzeta iz evropskih fiskalnih pravila koja ograničavaju vladinu potrošnju. Takođe žele da novac koji nije potrošen za oporavak od pandemije COVID-19 bude preraspodijeljen.

Uz to, gradonačelnici su se sastali s Jørgensenom u Briselu, ističući da problem ne može čekati idući EU budžet da se nešto poduzme.

Dvanaestoro gradonačelnika pripremit će također u mjesecima koji dolaze akcioni plan za stanovanje za Komisiju. Matteo Lepore, gradonačelnik Bolonje, posebno je naglasio da je u Italiji između 10 i 15 posto privatnih stambenih jedinica prazno.

Osjećajte se kao kod kuće… ako možete

U povjerenikovoj domovini Danskoj stanarine i cijene stambenih jedinica također rastu.

"/>

Cijene stanova porasle su 2024. i očekuje se da će 2025. nastaviti rasti. Jedna od velikih danskih banaka, Nykredit, očekuje da će prosječne cijene stambenih jedinica u Danskoj ove godine porasti za 4,4 posto. Na kopenhaškom tržištu stanova očekuje se da će cijene ove godine porasti za 6,2 posto.

Jedan način na koji Danska želi riješiti problem stambenog fonda, posebno manjak stanova s pristupačnom stanarinom, jeste da pretvori stanove za privremeni smještaj studenata u pristupačne i stalne javne stanove.

U Irskoj cijene stambenih jedinica porasle su prošle godine gotovo dvostruko više nego 2023., a broj slobodnih stambenih jedinica pao je u januaru 2025. na istorijski nisku razinu.

Središnji ured za statistiku objavio je da su cijene stambenih jedinica u decembru bile 8,7 posto više u odnosu prema godinu dana prije. To znači da je godišnja stopa inflacije u tom sektoru 2024. porasla gotovo dvostruko.

Ponuda na irskom tržištu stambenih jedinica za najam daleko je preslaba i prekomjerno skupa, po zadnjim podacima portala daft.ie. Prosječna mjesečna stanarina u Dablinu kretala se od 2294 do 2704 eura u trećem kvartalu 2024., ovisno o lokaciji. Nacionalni prosjek iznosi 1955 eura.

Austrija, cijenjena u EU po svom stambenom fondu i kvalitetu socijalnih stanova u Beču, nije imuna na to pitanje. Nova austrijska vlada planira kroz iduće tri godine postupno ograničiti stanarine na regulisanom tržištu. Od 2028. povećanje stanarina u „cijelom stambenom sektoru” biće ograničeno na najviše tri posto, po vladinom programu.

Španija također preduzima drastične mjere kako bi riješila problem rasta cijena stambenih jedinica i stanarina.

Španski premijer Pedro Sanchez predložio je u januaru da se ljudima izvan EU zabrani kupovina nekretnina u zemlji u sklopu nastojanja da se ublaži kriza pristupačnog stanovanja.

Plan se nadovezao na raniji prijedlog socijalističkog čelnika da uvede porez do 100 posto na takve ugovore o kupovini nekretnina jer se zemlja bori s velikom potražnjom i vrtoglavim visokim cijenama. Po registru nekretnina, Britanci su 2023. bili na čelu stranih kupaca nekretnina u Španiji s 9,5 posto ukupnih transakcija koje su ostvarili strani državljani.

Stanarine u Madridu porasle su za 82 posto u posljednjih deset godina, po portalu Idealista, što odražava povećanja u drugim velikim španskim gradovima. A socijalnih stanova je jako malo. Madrid, grad od gotovo 3,4 miliona ljudi, ima samo 9200 stambenih jedinica s niskom stanarinom, po čemu spada među najlošije u EU.

Španski glavni grad uveo je lutriju za dodjelu socijalnih stanova. Svakog kvartala Madrid nudi na lutriji 50 do 200 socijalnih stanova za ljude koji ispunjavaju kriterije. Ali lutrija zadovoljava samo 1 posto potražnje.

Airbnb: Živi kao lokalac, osim što lokalaca nema

U Španiji se svake godine sagradi samo 90.000 novih stambenih jedinica, a stvori se 120.000 novih domaćinstava, po podacima Idealista, što izaziva manjak stanova zbog čega stanarine vrtoglavo rastu.

Boom iznajmljivanja stanova turistima na platformama kao što je Airbnb također je pogoršao manjak stanova u Španiji, izazvavši velike proteste širom zemlje i stavivši stambenu krizu na vrh političke agende.

U Sloveniji iznajmljivanje turistima također je faktor u stambenoj krizi, što je postalo jedan od ključnih problema zadnjih godina, posebno među mladima. Situacija je posebno kritična u Ljubljani i velikim urbanim centrima.

U Hrvatskoj nemogućnost kupovine prvog doma po pristupačnoj cijeni jedan je od glavnih razloga zbog kojeg veliki broj mladih emigrira. Jedan od glavnih problema je to što su mnogi stanovi na hrvatskoj jadranskoj obali i u glavnom gradu Zagrebu namijenjeni za kratkoročni turistički najam. Postalo je nemoguće pronaći stan za dugoročni najam ili kupovinu po pristupačnoj cijeni, prneosi Poslovni dnevnik.

Bugarska je zabilježila jedno od najvećih povećanja cijena stambenih jedinica u EU od 2010. do 2024. Po Eurostatu, cijene u zemlji su u tom periodu više nego udvostručene, porasle su za 110 posto.