Vještačka inteligencija sve je prisutnija u poslovnom svijetu, ali mnogi zaposleni i dalje nijesu uvjereni da im olakšava posao. Novo istraživanje pokazuje da gotovo dvije trećine zaposlenih na menadžerskim i administrativnim pozicijama radije ne bi koristilo AI u svakodnevnom radu, piše Financial Times.
Prema istraživanju konsultantske kompanije Adaptavist, koja se bavi tehnološkim inovacijama i digitalnom transformacijom, čak 65 odsto ispitanika izjavilo je da bi posao radije obavljalo bez vještačke inteligencije. Polovina smatra da im dodatna provjera informacija koje generiše AI zapravo povećava obim posla umjesto da ga smanjuje.
Kreativnost i povjerenje među najvećim izazovima
Istraživanje, sprovedeno u junu, pokazalo je da oko trećine zaposlenih izbjegava vještačku inteligenciju jer vjeruje da negativno utiče na kreativnost. Gotovo jednak broj ispitanika zabrinut je zbog mogućih zloupotreba i nepouzdanosti AI sistema.
Stručnjaci upozoravaju da nekritičko oslanjanje na sadržaj koji generiše vještačka inteligencija može imati ozbiljne posljedice. U posljednje vrijeme zabilježeni su slučajevi advokata i konsultanata koji su u zvaničnim dokumentima koristili netačne ili potpuno izmišljene informacije koje je generisao AI, zbog čega su se suočili sa profesionalnim i pravnim problemima.
Vještačka inteligencija ne podstiče uvijek kreativnost
Problemi su vidljivi i u kreativnim industrijama. Istraživanja pokazuju da sadržaj nastao uz pomoć vještačke inteligencije često postaje predvidljiv i sličan drugim radovima.
Jedna studija o kreativnom pisanju pokazala je da AI uglavnom reciklira postojeće ideje, zbog čega priče autora koji se snažno oslanjaju na takve alate postaju manje originalne. Do sličnih zaključaka došla je i studija poslovne škole Wharton pri Univerzitetu Pensilvanije.
Kompanije šalju kontradiktorne poruke zaposlenima
Mnoge organizacije posljednjih godina podsticale su zaposlene da eksperimentišu sa vještačkom inteligencijom i automatizuju poslovne procese. Međutim, kako pružaoci AI usluga sve češće naplaćuju korišćenje prema količini obrađenih podataka, dio poslodavaca sada traži smanjenje upotrebe tih alata kako bi kontrolisali troškove.
To stvara dodatnu nesigurnost među zaposlenima, koji više ne znaju kada je korišćenje vještačke inteligencije poželjno, a kada nije.
AI stvara nove izazove i prilikom zapošljavanja
Sve češća automatizacija prisutna je i u procesima zapošljavanja. Prijave kandidata pregledaju algoritmi, a prvi intervjui nerijetko se odvijaju putem AI sistema ili četbotova.
Regruteri upozoravaju da takav pristup otežava procjenu kandidata i smanjuje kvalitet komunikacije. Neki tvrde da im je upravo uvođenje vještačke inteligencije povećalo administrativni posao umjesto da ga pojednostavi.
Programeri upozoravaju na pritisak korišćenja AI-ja
Financial Times nedavno je izvijestio i o rastućem nezadovoljstvu među softverskim inženjerima. Mnogi tvrde da ih kompanije primoravaju da koriste vještačku inteligenciju kako bi povećali produktivnost, iako smatraju da takav način rada često dovodi do lošijih rezultata.
Kako ističu pojedini programeri, problem nije strah od gubitka posla, već činjenica da se brzina stavlja ispred kvaliteta. Greške nastale korišćenjem AI alata često zahtijevaju dodatno vrijeme i resurse za ispravljanje.
Sve više zaposlenih zato smatra da bi vještačka inteligencija trebalo da bude pomoćni alat, a ne obavezan dio svakog radnog procesa. Rezultati istraživanja pokazuju da, uprkos ubrzanoj primjeni AI-ja, povjerenje zaposlenih u ovu tehnologiju još nije na nivou koji mnoge kompanije očekuju.
