Sa globalnih berzi izbrisano je 10 biliona dolara otkako je Donald Trump uveo carine čitavom svijetu prošle nedjelje. Investitori su zabrinuti i sve redom zanima da li Trumpove carine predstavljaju crnog labuda (engl. black swan) i da li se svijet suočava sa recesijom i novom krizom.
Carine jesu ogroman rizik, ali, kako piše Bloomberg, niko ne zna kako će se stvari dalje odvijati. U ovom trenutku vlada nesigurnost, a to je ono što čini tržište akcija izuzetno osjetljivim.
„Ono što čini ovaj pad tako šokantnim jeste njegova brzina. Ipak, brzina nije isto što i ozbiljnost. S&P 500 je pao 17 odsto od svog vrha 19. februara do prošlog petka, što je manje od 20 odsto pada koje označava početak medvjeđeg tržišta“, navodi Bloomberg.
Pojedini analitičari kažu da, kada se posmatra globalna ekonomija, srećom, svijetu ne prijeti recesija. S druge strane, u najtežem položaju trenutno se nalazi Evropa.
„Stopa rasta globalne privrede revidirana je sa 3,5 na 3,2 odsto. To su procjene Međunarodnog monetarnog fonda. S druge strane, u okviru Evrope je moguća recesija na nivou čitavog kontinenta. Oni su procjenjivali anemičan rast privrede, ispod jednog procenta ove godine. Ono što može da podstakne privredu Evrope jeste veliko ulaganje u njihovu infrastrukturu i naoružanje. Procjena je da će biti uloženo oko 800 milijardi eura, a to bi moglo da održi evropsku privredu iznad nule“, kaže za Bloomberg Adriju Bojan Stanić, pomoćnik direktora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije.
Kako ističe, najveći rizik je kod njemačke privrede jer je njihova procjena rasta 0,3 odsto. „Ako prevlada ovaj spoljni šok vezan za carine, to može da prevagne i da gurne Njemačku u recesiju.“
U Americi se na neki način povećava vjerovatnoća recesije. „Ipak, SAD procjenjuju da je 40 do 45 odsto vjerovatnoće da će zaista doći do recesije. S obzirom na to da su procjenjivali za ovu godinu dva odsto rasta, moralo bi da se desi još nešto katastrofalno da bi privreda SAD pala u minus.“
Za kinesku privredu, dodaje Stanić, najmanje su šanse da zapadne u recesiju jer je ove godine računala na rast od pet odsto i najviše doprinosi globalnom ekonomskom rastu. Ipak, kako nema nijedne velike zemlje koja ne izvozi u Ameriku, teško da će u carinskom ratu bilo ko biti pošteđen. „S obzirom na to da ćemo imati sekundarni talas carinskog rata i to da sve vuče jedno drugo, svi će imati problema.“
Stanić kaže da se Trumpov plan uvođenja carina može smatrati „disciplinovanjem saveznika“. „Suština je u odnosu Kine i Amerike. Kina je prema sadašnjoj konstelaciji spoljne trgovine konkurentnija i više izvozi nego što uvozi. Ona iz tog novca sve finansira – subvencioniše privredu, istraživanja i razvoj, politički uticaj, investicije u inostranstvu i na kraju oružje. S druge strane, Amerika, koja je u deficitu, mora da se zadužuje i da štampa dolare, a sve je manje prostora za to. Zato im je cilj da Kini ograniče prostor.“
Matej Lahovnik, ekonomista i bivši slovenački ministar privrede, ističe da je crni labud izrazito nepredvidiv događaj – varijabla na koju niko ne računa.
„Problem s Trumpom je što je sve to najavio prije izbora, ali niko nije vjerovao da je toliko lud da bi to stvarno i sproveo u djelo“, kaže Lahovnik.
Niko nije vjerovao, dodaje on, da ga ekonomski savjetnici i analitičari koji ga okružuju neće uvjeriti da radi veliku glupost, jer carinski rat djeluje poput nuklearnog oružja – nakon što ga upotrijebiš, djeluje razorno na sve strane jer slijede protivmjere. Kina je odmah uzvratila udarac carinama višim od 30 odsto, dok svoj odgovor priprema i EU.
„Sada smo u situaciji da jedni drugima možemo najviše naštetiti. Trump je nama pucao u koljeno, sada ćemo mi njemu – i na kraju će čitava svjetska ekonomija da šepa – to će biti rezultat“, objašnjava Lahovnik.
On procjenjuje da će se globalni razvoj i dinamika međunarodnog uticaja značajno promijeniti. Kako vjeruje, jačaće trgovina među državama koje će među sobom stvoriti razumne uslove trgovanja – s minimalnim carinama i birokratijom. Uz jačanje unutrašnjeg tržišta, Lahovnik ističe i potrebu da EU ojača trgovinske veze s Kinom i drugim državama. Spominje i Kanadu, kao i Veliku Britaniju, koja je napustila EU.
„To bi moglo da otrezni Trumpa, kad vidi da time najviše šteti američkim kompanijama, uz potrošače koji su ovdje najveće žrtve. To je najbizarnije.“ Što je viša inflacija, to je manji privredni rast – to će biti direktan rezultat toga, uvjeren je Lahovnik.
On čak vjeruje da bi, ako bi Trump sjutra rekao da se šalio ili da je otvoren za pregovore o carinama, uslijedio tržišni odskok: „Baš kao što je srušio tržišta, može ih i ponovo podići.“
Kolanović: Blizu smo Trumpove tačke preokreta
Da je američki predsjednik blizu popuštanja pod pritiskom iako uporno tvrdi da neće mijenjati trgovinsku politiku koja je gurnula globalna tržišta u haos, smatra i Marko Kolanović, bivši strateg JPMorgan Chase & Co.
On procjenjuje da se „Trumpova donja granica“ nalazi oko nivoa od 4.800 poena na indeksu S&P 500 – što je otprilike 300 poena ispod trenutne vrijednosti. Indeks je u ponedjeljak dotakao taj prag, ali se zatim naglo oporavio nakon spekulacija da bi Trump mogao da ublaži planirane carine.
„On je počeo da shvata da je, u suštini, izgubio ovu bitku“, rekao je Kolanović u intervjuu. „Samo gledajući govor tijela i sve što se dešava oko njega – blizu smo te Trumpove tačke preokreta.“
Kolanović, poznat po svojim pesimističnim prognozama u prethodnim godinama, očekuje da se tržišta približavaju kraju „prve faze“ rasprodaje – naglom padu izazvanom prvim najavama carina i strahom od usporavanja rasta. Druga faza bi mogla da uslijedi ako se u ekonomskim pokazateljima i izvještajima kompanija pojave jasni znaci recesije.
Ističe da se ovaj pad razlikuje od prethodnih kroz koje je prošao, poput pandemijskog kraha ili finansijske krize 2008. godine, jer ga je izazvala – i može ga riješiti – samo jedna osoba: Donald Trump.
„Ovaj pad je problem koji je stvorio jedan čovjek“, zaključio je Kolanović.
Izvor: rs.bloombergadria.com
