Vrijednost Bitkoina u posljednjih mjesec dana spustila se ispod važne psihološke granice od 60.000 dolara, što je ponovo uznemirilo investitore i otvorilo dilemu da li najveća svjetska kriptovaluta ulazi u duži period pada i tržišne korekcije. Ovoga puta pritisak nije došao iz jednog pravca, već je rezultat više faktora: geopolitičkih kriza, povlačenja institucionalnog novca, promjene očekivanja u vezi sa kamatnim stopama i vidljivog slabljenja povjerenja među učesnicima na tržištu.
Nakon rekordne 2025. godine, tokom koje je Bitkoin dostigao istorijski vrh od više od 126.000 dolara, u 2026. uslijedio je snažan preokret. Tržišni analitičari procjenjuju da je od početka godine njegova vrijednost pala za više od 30 odsto, dok je ukupna kapitalizacija kripto tržišta smanjena za više od dvije hiljade milijardi dolara.
Veliki igrači smanjuju izloženost
Jedan od najvažnijih signala za tržište bio je snažan odliv novca iz američkih spot Bitkoin ETF fondova. Samo u junu iz fondova koji prate cijenu Bitkoina povučeno je više od četiri milijarde dolara, što je najduži period kontinuiranih odliva od njihovog pokretanja.
Dodatnu nervozu izazvala je odluka kompanije Strategy, nekadašnjeg MicroStrategyja, koja važi za najvećeg korporativnog vlasnika Bitkoina u svijetu. Kompanija je, prvi put poslije više godina, prodala dio svojih Bitkoin rezervi kako bi ojačala likvidnost i izmirila obaveze prema investitorima. Takav potez tržište je dočekalo kao upozorenje da čak ni najizloženiji institucionalni akteri više nijesu spremni da bezuslovno zadržavaju kripto imovinu.
Visoke kamate smanjuju apetit za rizik
Na pad Bitkoina snažno utiče i politika američkih Federalnih rezervi. Početkom godine investitori su očekivali više smanjenja kamatnih stopa tokom 2026, ali su uporni inflatorni pritisci i relativno snažni ekonomski podaci iz SAD promijenili ta očekivanja. Kako kamate ostaju na povišenom nivou duže nego što se ranije pretpostavljalo, kapital se sve češće povlači iz rizičnije imovine, a kriptovalute su među prvima na udaru.
Analitičari ukazuju da se Bitkoin sve manje ponaša kao nezavisna alternativa tradicionalnom finansijskom sistemu, a sve više kao visokorizična tehnološka imovina. Rast prinosa na američke državne obveznice i jačanje dolara dodatno smanjuju interesovanje za digitalnu imovinu, jer investitori u takvom okruženju biraju sigurnije i predvidljivije instrumente.
Geopolitika nije pomogla kriptovalutama
Novi pritisak na tržište došao je i sa Bliskog istoka. Tenzije između Irana i njegovih regionalnih protivnika podigle su cijene energenata i povećale oprez investitora, koji su se okrenuli sigurnijim oblicima ulaganja, poput zlata i američkih državnih obveznica.
Time je dodatno oslabljen argument da Bitkoin može biti digitalno „sigurno utočište“ u kriznim vremenima. Dio investitora ranije je tvrdio da kriptovalute mogu služiti kao zaštita od političkih i geopolitičkih potresa, ali su kretanja iz juna 2026. pokazala drugačiju sliku. Umjesto da dobije na vrijednosti u uslovima neizvjesnosti, Bitkoin je pratio obrazac rizične imovine i nastavio da slabi.
Kada je početkom juna probijena granica od 60.000 dolara, pritisak na prodaju dodatno je pojačan na tržištu derivata. Aktiviran je talas prinudnih zatvaranja pozicija, a prema procjenama, za samo 48 sati likvidirane su pozicije vrijedne više od tri milijarde dolara.
Takvi udari nijesu rijetkost na kripto tržištu, ali je njihov efekat ovoga puta bio snažniji jer je veliki broj investitora bio pozicioniran na dalji rast. Mnogi su očekivali da će se bikovski trend iz 2025. nastaviti, pa je nagli pad cijene pokrenuo lančanu reakciju i dodatno produbio gubitke.
Nova kripto zima ili privremena korekcija?
Među analitičarima nema jedinstvenog stava o tome šta slijedi. Pesimistički scenario polazi od pretpostavke da će Federalne rezerve nastaviti da drže kamatne stope visoko i da će se odliv kapitala iz ETF fondova produžiti. U takvom raspletu, pojedini stručnjaci smatraju da bi Bitkoin mogao da testira zonu između 50.000 i 55.000 dolara.
Optimisti, međutim, podsjećaju da su veliki padovi i ranije bili sastavni dio Bitkoin ciklusa. Po njihovom mišljenju, dublje korekcije često su služile kao čišćenje tržišta od prekomjerne špekulacije, previsoke finansijske poluge i kratkoročnih ulagača, nakon čega su uslijedili novi ciklusi rasta.
Za sada, ipak, poruka tržišta je jasna: period gotovo neprekidnog rasta kriptovaluta je završen. Bitkoin se sve više ponaša kao klasična rizična finansijska imovina, osjetljiva na kamatne stope, geopolitičke potrese, kretanje dolara i raspoloženje velikih investitora. Umjesto narativa o imovini otpornoj na krize, tržište sve češće pokazuje da se i najpoznatija kriptovaluta kreće u skladu sa istim pritiscima koji oblikuju ostatak globalnih finansija.
