Kada vam predsjednik ozbiljne, demokratske države kaže da su SAD juče dobile jedan „veliki, lijepi zakon“, odmah je jasno da nešto ozbiljno nije u redu. Svaki zakon je politička odluka koja nekome popravlja, a nekome pogoršava finansijski položaj. Ovoga puta na udaru su siromašni, jer će 11,8 miliona ljudi biti isključeno iz sistema besplatnog zdravstvenog osiguranja, dok će pomoć siromašnima u hrani biti smanjena za oko 200 milijardi dolara, rekla je za Biznis.rs redovni profesor Makroekonomskih modela Ekonomskog fakulteta u Beogradu u penziji Danica Popović.

„A na sve to Tramp izjavljuje da pomoć neće ni biti smanjena, jer će se te službe reorganizovati i postati efikasnije, što je zaista nemoguće i neostvarivo. Čak su i mnogi republikanski političari protiv ovog zakona, najviše zbog toga što su svjesni da sljedeće izbore ne mogu da dobiju“, navela je Popović.

Podsjetimo, republikanci su u američkom Senatu usvojili u utorak, sa jednim glasom više, zakon o velikim poreskim olakšicama i rashodima koji je predložio predsjednik SAD Donald Tramp (Trump). Ovaj zakon predviđa smanjenje poreza, rezove u socijalnim programima, povećanje izdataka za vojsku i imigracionu politiku, a sve to uz dodatno zaduženje od 3.300 milijardi dolara.

Senat je zakon usvojio odnosom glasova 51–50, pri čemu je američki potpredsjednik Džej-Di Vans (JD Vance) presudio u korist zakona nakon što su tri republikanska senatora glasala protiv zajedno sa svim demokratama. Republikanski senatori usprotivili su se visokoj cijeni zakona i uticaju na zdravstveni sistem.

„Ipak, ovaj zakon je, po riječima mnogih, ‘dobar za bogate, jako bogate i za milijardere’, a problem koji političari – republikanci tu vide je u tome što bogatih ima malo, a onih sa manjim primanjima mnogo, mnogo više. Kada je riječ o narednim izborima, teško da ih ovakav zakon dovodi u poziciju da iko za njih više ikada glasa“, ocijenila je Popović.

Zakon sada ide pred Predstavnički dom, gdje ga očekuje neizvjesno glasanje jer su pojedini republikanci već izrazili neslaganje sa nekim dijelovima verzije iz Senata. Tramp želi da zakon potpiše do 4. jula, Dana nezavisnosti, a predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson) rekao je da će pokušati da ispuni taj rok.

U Predstavničkom domu, gdje republikanci imaju tesnu većinu od 220 prema 212, očekuje se takođe tesno glasanje.

Predsjednik Doma Džonson je rekao da će zakon biti predat Odboru za pravila već u srijedu, a zatim i cijelom domu do petka, ako vremenske neprilike ne poremete putovanja.

„Još prije izbora ankete su pokazivale da zakon podržava 38 odsto, a da 59 odsto anketiranih smatra da zakon ne bi trebalo da prođe. Jedan od velikih problema koji će ovaj zakon donijeti je taj što će smanjiti poreze za 2.200 milijardi dolara, i što će SAD za toliko morati da se zaduže. S druge strane, budući da će novac ostati na računima najbogatijih, oni će ovaj višak vrlo vjerovatno ponovo investirati i donijeti rast BDP-a“, navela je Popović.

Bijela kuća je najavila da će Tramp lično ubijediti republikance u Predstavničkom domu da podrže zakon.

„To je sjajan zakon, ima ponešto za svakoga“, rekao je Tramp na skupu na Floridi.

Dodatne zamjerke dolaze od republikanaca iz saveznih država sa visokim porezima, koji zahtijevaju veće poreske olakšice za lokalne i državne poreze.

„Zapravo, ne treba brinuti o finansijskoj održivosti privrede SAD. Ništa od navedenih brojeva neće ugroziti niti poziciju dolara, niti bilo koji drugi finansijski aranžman koji već postoji. Pa ipak, osim što se novac daje onima koji imaju više nego što im treba, a uskraćuje najranjivijem dijelu populacije, ružna slika koju ovakva raspodjela državnog novca stvara navela je i mnoge republikanske političare da se ograde od novog zakona. Tramp više ne može da osvoji nijedan mandat, a oni će morati da ubijede narod da baš za njih ponovo glasa“, zaključila je Popović.

Prema njenim riječima, za snažnu ekonomiju poput SAD ovo je avantura koja se lako može prebroditi, ali u pamćenju ljudi svakako će ostati kao sramotna epizoda kroz koju prolazi najjača ekonomska i politička sila svijeta.

Ako bude usvojen, zakon bi produžio Trampove poreske olakšice iz 2017. godine, uveo nove poreske odbitke za napojnice i prekovremeni rad, povećao izdatke za vojsku i imigracionu kontrolu, ali bi istovremeno smanjio sredstva za Medicaid i pomoć u hrani za siromašne za ukupno oko 930 milijardi dolara.

Zakon takođe predviđa ukidanje „zelenih“ subvencija koje je uveo bivši američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden). Pored toga, zakon podiže gornju granicu američkog državnog duga, koja je već više od 36.000 milijardi dolara, što je nužno kako bi se izbjegla dužnička kriza.