Strateški cilj za 2026. godinu mora biti jasan: prelazak sa rasta zasnovanog na volumenu na rast zasnovan na vrijednosti. To podrazumijeva jasnu turističku politiku, dugoročno planiranje i snažniji fokus na kvalitet proizvoda i iskustva koje destinacija nudi poručuje Jovović
Iako turistička statistika i ove godine bilježi rast dolazaka i stabilne prihode od inostranog turizma, crnogorski turizam se i dalje razvija bezjasne strategije i dugoročne vizije. Model rasta zasnovan na masovnosti i kvantitetu, umjesto na platežno snažnijoj strukturi gostiju i većoj dodatoj vrijednosti po posjetiocu, postaje sve ozbiljnije razvojno ograničenje. Dominacija privatnog i rezidencijalnog smještaja, nekontrolisana apartmanizacija obale i izostanak funkcionalnog destinacijskog menadžmenta dodatno urušavaju konkurentnost destinacije, upozorava predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore Ranko Jovović.On ističe da je krajnje vrijeme da se fokus sa pukog rasta broja gostiju prebaci na kvalitet ponude, potrošnju i održiv ekonomski efekat turizma, prenosi Pobjeda.
INTERESOVANJE
Crnogorski turizam u ovu godinu ulazi sa potvrđenim interesovanjem tržišta i prepoznatljivim prirodnim i kulturnim potencijalom, ali i sa strukturnim slabostima koje već duže vrijeme opterećuju njegov razvoj. Rast dolazaka i stabilni prihodi od inostranog turizma potvrđuju atraktivnost destinacije, ali istovremeno ukazuju da se razvoj i dalje dominantno oslanja na kvantitet, a ne na kvalitet saopštio je Jovović Pobjedi. Nj ega posebno zabrinjava nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, sa izraženom dominacijom privatnog i rezidencijalnog smještaja.
Apartmanizacija priobalnog prostora postaje jedno od najozbiljnijih razvojnih ograničenja, jer dugoročno smanjuje kapacitet destinacije za kvalitetan turizam, povećava sezonalnost i direktno ugrožava konkurentnost hotelijerstva i organizovanog holiday turizma. Prostorna politika se, u tom smislu, mora posmatrati kao sastavni dio turističke politike. Dodatni problem pred-
stavlja nepostojanje funkcionalnog sistema destinacijskog menadžmenta i pouzdane evidencije svih smještajnih kapaciteta. Bez toga, strateško planiranje ostaje ograničeno, a razvoj turizma se prečesto prepušta kratkoročnim rješenj ima i parcijalnim interesima smatra Jovović.
Po njegovim riječima, strateški cilj za 2026. godinu mora biti jasan: prelazak sa rasta zasnovanog na volumenu na rast zasnovan na vrijednosti. To podrazumijeva jasnu turističku politiku, dugoročno planiranje i snažniji fokus na kvalitet proizvoda i iskustva koje destinacija nudi.
U tom kontekstu, strateški marketing destinacije ima ključnu ulogu. Crnoj Gori je potrebna profesionalizovana, digitalizovana i konzistentna marketing strategija, sa jasno definisanim ciljnim tržištima, porukama i očekivanim efektima. Nacionalna turistička organizacija, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i privatnim sektorom, mora preuzeti snažniju koordinacionu ulogu, kako bi se izbjegla fragmentacija nastupa i neujednačeno predstavljanje destinacije kazao je Jovović.
Smatra da marketing ne smije biti samo promotivni alat, već strateški instrument upravlj anja potražnjom, produženj a sezone i pozicioniranja Crne Gore kao održive i prepoznatljive destinacije.
-Poseban fokus treba staviti na autentične lokalne priče, premium narativ i jasnu diferencijaciju proizvoda, umjesto opštih i nedovoljno fokusiranih poruka smatra Jovović. Što se tiče izazova i uloge države i PKCG u podršci smatra da se u ovoj godini treba odnositi na upravljanje sistemom turizma.
-Bez jasnih pravila, standarda i institucionalne stabilnosti, potencijali ostaju nedovoljno iskorišćeni. Jedan od ključnih izazova ostaje avio-dostupnost i stanje aerodromske infrastrukture. Aerodromi u Podgorici i Tivtu moraju biti tretirani kao strateška turistička infrastruktura, uz dodatna ulaganja, produženje operativnih vremena i bolje planiranje linija, naročito u vansezonskom periodu objašnjava Jovović.
Poreska politika, kako naglašava, mora prepoznati turizam kao investicionu granu, sa potrebom za stabilnim i predvidivim fiskalnim okvirom.
KONKURENTNOST
– Posebno pitanje predstavlja konkurentnost usljed visine poreza na dodatu vrijednost (PDV) na turističke usluge, što direktno utiče na investicije u hotelijerstvo i cjelogodišnje poslovanje naglašava Jovović dodajući da jedan od najkritičnijih izazova nedostatak radne snage.
– Uvođenje i normativno definisanje kategorije stalnog sezonskog radnika u turizmu, što je Privredna komora Crne Gore u više navrata inicirala, predstavlja važno rješenje za stabilizaciju tržišta rada i unapređenje kvaliteta usluge kazao je Jovović dodajući da problemi zimske turističke sezone dodatno ukazuju na potrebu sistemskih rješenja
– Bez bolje avio-povezanosti, sadržaja, kadrova i infrastrukture nema stvarnog cjelogodišnjeg turizma rekao je Jovović.Dodaje da PKCG, kroz Odbor za turizam i ugostiteljstvo, ostaje posvećen partner institucijama, sa jasnim stavom da javno-privatni dijalog mora biti kontinuiran, strukturiran i suštinski, a ne deklarativan.
– Zaključno, 2026. godina mora biti godina u kojoj se upravljanje turizmom vraća u fokus javnih politika. Samo kroz jasno definisane standarde, odgovorno upravljanje prostorom i snažnu koordinaciju svih aktera moguće je izgraditi održiv, konkurentan i dugoročno stabilan turizam u Crnoj Gori poručuje Jovović.
Plaže su strateški resurs crnogorskog turizma, a ne sezonska roba
Ranko Jovović smatra da upravljanje plažama predstavlja još jedno važno sistemsko pitanje.
Plaže su jedan od ključnih resursa crnogorskog turizma, ali postojeći modeli kratkoročnog zakupa i neujednačenih standarda ne omogućavaju dugoročna ulaganja u kvalitet, ekologiju i sadržaj. Neophodno je uvesti jasne nacionalne standarde, dugoročniji model upravljanja i bolju kontrolu, kako bi se plaže razvijale kao strateški dio turističkog identiteta, a ne isključivo kao sezonski komercijalni resurs, ističe Jovović, prenosi Pobjeda.
