Na svjetskim tržištima cijene nafte porasle su i prošle sedmice, četvrtu zaredom, dok su trgovci pratili vijesti o grenlandskoj i iranskoj krizi.

Cijena barela na londonskom tržištu, piše Hina, porasla je prošle sedmice 2,7 odsto, na 65,88 dolara, a za toliko je poskupio i barel na američkom tržištu, pa je njegova cijena dostigla 61,07 dolara.

Početkom sedmice u fokusu trgovaca bile su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije zbog Grenlanda, jer je predsjednik Donald Trump prijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ukoliko ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, koji smatra važnim za bezbjednost SAD-a.

Danska i čelnici Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje. Osim toga, Evropska unija je najavila protivmjere ukoliko Trump zaista uvede carine.

Trump je, pak, u srijedu u Davosu povukao prijetnje carinama i poručio da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu.

Međutim, cijene nafte najviše su porasle u petak, oko 2,8 odsto, jer je trgovce zabrinula Trumpova poruka da je američka „armada“ na putu ka Iranu, čime je ponovo Teheranu zaprijetio vojnom intervencijom, kao i prije desetak dana, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, uz brojne žrtve i spaljene zgrade.

U međuvremenu su iranske snage bezbjednosti suzbile nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak podrške vlastima.

Trump je u petak poručio da je armada na putu „za svaki slučaj“. „Bilo bi mi draže da se ništa ne dogodi, ali budno ih pratimo“, rekao je.

„Armada“ obuhvata nosač aviona i nekoliko razarača koji bi trebalo da stignu na Bliski istok za nekoliko dana, rekao je neimenovani američki zvaničnik.

Iran proizvodi više od tri miliona barela nafte dnevno, a izvozi je uglavnom u Kinu.