Cijene bakra premašile su 13 hiljada dolara po toni, dostigavši novi istorijski maksimum otkako se ovim crvenim metalom trguje na Londonskoj berzi metala (LME), usljed strahovanja trgovaca od nestašica i naznaka trke za obezbjeđivanje strateških minerala nakon američkog napada na Venecuelu.
Tona bakra je na zatvaranju trgovanja na Londonskoj berzi metala u utorak, u referentnim tromjesečnim terminskim ugovorima, koštala 13.238 dolara i bila je viša za 1,9 odsto nego na početku sedmice. U srijedu se cijena crvenog metala stabilizovala na 13.087 dolara po toni.
Rast cijena znatno je ubrzao u prvim danima nove godine, nakon što su prošle godine skočile čak 40 odsto, s težištem rasta u drugoj polovini godine. Podsticaj snažnom skoku u prošloj godini bili su problemi u snabdijevanju iz ključnih zemalja proizvođača, nagađanja o mogućim američkim carinama, ali i očekivanja snažnog rasta potražnje iz data-centara potrebnih za razvoj vještačke inteligencije, kao i iz sektora električnih automobila.
Geopolitičke tenzije dodatno uzdrmale tržište
Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvao je američki napad na Venecuelu i zarobljavanje predsjednika Nicolasa Madura. Venecuela ne proizvodi rafinisani bakar, ali je situacija podgrijala strahovanja trgovaca za snabdijevanje strateškim mineralima uopšte.
„Cijene metala, uključujući bakar, rastu zbog zabrinutosti za strateške minerale i bezbjednost lanaca snabdijevanja u novom svjetskom poretku, što ponovo u prvi plan stavlja razvoj situacije u Venecueli“, rekao je Duncan Hobbs iz kompanije za trgovinu metalima Concord Resources.
Poremećaji u rudnicima i manjak ponude
Trgovce dodatno zabrinjavaju i brojni poremećaji u radu rudnika, uključujući septembarsku nesreću u indonezijskom rudniku Grasberg, u vlasništvu američke rudarske kompanije Freeport, kao i štrajk u sjevernočileanskom rudniku bakra i zlata Mantoverde, u vlasništvu kompanije Capstone Copper.
Grasberg je drugi najveći rudnik bakra na svijetu, s oko tri odsto udjela u globalnoj proizvodnji. Prema novim procjenama analitičara američke banke Citi, proizvodnja rafinisanog bakra ove godine iznosiće 26,9 miliona tona, što znači da će potražnja premašiti ponudu za 308 hiljada tona.
Bez viših cijena nema novih rudnika
Zadovoljenje rastuće potražnje zahtijeva ulaganja u nove rudnike, koja su, međutim, uslovljena višim cijenama, napominje Reuters. „Procjenjujemo da bi troškove razvoja rudnika bakra nove generacije pokrila cijena viša od 13 hiljada dolara po toni“, rekao je analitičar savjetodavne kompanije SP Angel, John Meyer.
Tržišta su dodatno uznemirile najave o mogućem uvođenju carina na uvoz bakra u SAD, koje su povukle velike količine tog metala u Sjedinjene Američke Države, prije svega iz skladišta LME-a.
Američki predsjednik Donald Trump je u julu najavio 50-odstotne carine na uvoz bakrenih cijevi i žica, zbog čega su cijene bakra u SAD-u naglo pale, a taj trend su pratila i svjetska tržišta, u očekivanju preusmjeravanja pošiljki s američkog tržišta.
Washington je kasnije odustao od carina, ali su trgovci nastavili da gomilaju zalihe u SAD-u, pa su cijene na berzi Comex u New Yorku naglo porasle, uz smanjeno snabdijevanje drugih dijelova svijeta. Američka vlada i dalje razmatra uvođenje carina na bakar, iako je za taj metal odobreno izuzeće od nameta koji su stupili na snagu 1. avgusta.
Bakar je ključna sirovina u industriji, elektronskim uređajima, elektroenergetskim mrežama i građevinarstvu, prenosi Seebiz.eu.
