Mali ulagači sve više koriste javno dostupne onlajn alate vještačke inteligencije poput ChatGPT-a kako bi donosili finansijske odluke, uprkos jasnim upozorenjima o rizicima. Ali koliko su zapravo jednostavni AI modeli sposobni da daju pouzdane i vjerodostojne investicione savjete?
Pitanje je često jednostavno: „Treba li ovo kupiti?“ — a ChatGPT daje odgovor. Širom svijeta mali ulagači uključuju AI chatbotove u svoje portfelje, iako regulatori naglašavaju da ti alati još nijesu spremni da zamijene profesionalne finansijske savjetnike. Regulacija ulaganja uz pomoć vještačke inteligencije još se razvija, ali gotovo jedan od pet malih ulagača već koristi takve alate za donošenje ili prilagođavanje investicionih odluka, prema nedavnom izvještaju platforme eToro. Istraživanje je obuhvatilo 11 hiljada ulagača iz 13 zemalja, ali nije precizirano koje su tačno AI alate koristili, prenosi Euronews.
Prema mišljenju stručnjaka, ključno je pitanje koriste li se AI interfejsi kao pomoć pri istraživanju i odlučivanju ili daju direktne investicione savjete. Ovo potonje u EU je regulisano Direktivom o tržištima finansijskih instrumenata (MiFID), a nijedan javno dostupan AI alat trenutno nema odobrenje za pružanje takvih savjeta, navodi Evropsko nadzorno tijelo za hartije od vrijednosti i tržišta (ESMA).
Uprkos tome, mnogi mali ulagači vide alate poput ChatGPT-a kao način da uštede vrijeme na istraživanje i smanje troškove profesionalnog upravljanja fondovima. U nekim slučajevima rezultati mogu biti iznenađujući. Godine 2023. sajt za poređenje Finder pokrenuo je investicioni fond kojim je gotovo u potpunosti (99 odsto) upravljao ChatGPT. Dvije i po godine kasnije, portfelj od 38 akcija porastao je za gotovo 55 odsto, nadmašivši prosjek deset najpopularnijih britanskih fondova za više od 18 procentnih poena.
Ipak, mnogi pokazatelji ukazuju da bi složena i nepredvidiva kretanja na tržištu mogla ugroziti dobre rezultate alata poput ChatGPT-a i Geminija, jer oni ne mogu tačno predvidjeti ishod, što može dovesti do finansijskih gubitaka. OpenAI nije odgovorio na zahtjev Euronewsa za komentar, pa su novinari pitali sam ChatGPT da prokomentariše.
– Iako OpenAI nije izričito rekao „Ne koristite ChatGPT za ulaganje“, dostupne informacije ukazuju da se ovaj alat treba koristiti kao podrška, a ne kao zamjena za profesionalni finansijski savjet, budući da može generisati uvjerljive, ali netačne odgovore (tzv. „halucinacije“) – rekao je chatbot.
Prema važećim evropskim propisima, kompanije mogu koristiti AI alate za analizu znanja i iskustva klijenta, njegove finansijske situacije (uključujući toleranciju na rizik) i investicionih ciljeva (uključujući održive preferencije). To se odnosi na slučajeve kada kompanije pružaju personalizovane investicione preporuke ili upravljaju portfeljima klijenata.
ESMA takođe naglašava da se pri korišćenju AI alata u kontekstu finansijskog savjetovanja moraju poštovati načela transparentnosti, upravljanja, revizijskog traga i ljudskog nadzora.
Uloga vještačke inteligencije u finansijskom sektoru
Vještačka inteligencija sve više preoblikuje svijet finansija — od korisničke podrške i otkrivanja prevara do upravljanja portfeljima i personalizovanih savjeta. U pozadini, hiljade sofisticiranih AI modela obrađuju ogromne količine podataka, uključujući tržišne trendove, istorijske cijene i naslove vijesti, kako bi predvidjeli kretanja i otkrili investicione prilike.
Studija objavljena 2025. u časopisu Nature uporedila je ChatGPT s drugim AI alatima koji se koriste u finansijama. Zaključeno je da sposobnost ChatGPT-a da obrađuje nestrukturisane podatke, poput finansijskih izvještaja i korisničkih upita, čini ovaj alat posebno korisnim za zadatke poput finansijskog planiranja i analize rizika. Ipak, studija je istakla i veliku zabrinutost: ako su podaci kojima se AI „hrani“ pristrasni ili netačni, rezultati mogu biti pogrešni — fenomen poznat kao „halucinacija“.
Investiciona platforma BridgeWise, koja koristi AI za istraživanja i preporuke o više od 50.000 sredstava, dala je jasan primjer zašto alati poput ChatGPT-a mogu biti rizični ako se ne koriste pravilno.
– Ako pitate o kompaniji koja nije poznata, dolazi do halucinacije jer će chat pokušati zadovoljiti korisnika davanjem odgovora – upozorio je Gabi Dijamant, suosnivač i direktor BridgeWisea. Savjetovao je izbjegavanje opštih upita jer oni mogu dovesti do veoma pogrešnih rezultata.
BridgeWise naglašava važnost kvalifikacija i usklađenosti s regulativom. Kompanija nudi AI analize akcija, fondova i ETF-ova te sarađuje s berzama u Švajcarskoj, Izraelu, Japanu i Brazilu.
– Mi nudimo alat za podršku odlučivanju, ne donosimo odluke umjesto klijenata – rekao je Dijamant.
Na pitanje može li AI u potpunosti zamijeniti finansijske savjetnike, odgovorio je jasno: „Nikada“.
Vjeruje da je ljudska prosudba i dalje ključna za razumijevanje potreba klijenata i složenosti finansijskog savjetovanja, što AI još ne može u potpunosti da replicira. Uprkos tome, Dijamant vidi vještačku inteligenciju kao snažan alat.
– Naša misija od osnivanja BridgeWisea 2019. bila je da učinimo tržišta kapitala dostupnim svima – rekao je.
Budućnost vještačke inteligencije u finansijama
Čini se jasnim da tehnologija mora dodatno da sazri prije nego što ChatGPT može preuzeti ulogu vođenja malih ulagača kroz često nestabilno finansijsko tržište. Prema Kiranu Garviju, rukovodiocu istraživanja o vještačkoj inteligenciji u Cambridge Centre for Alternative Finance, iako je mašinsko učenje u finansijskim uslugama vrlo napredno, tehnologija koja bi mogla pružati finansijske savjete još je daleko od pouzdane.
Kako bi se te granice prevazišle, Garvi ističe novi trend: agentna vještačka inteligencija (agentic AI) — tehnologija koja omogućava AI sistemima viši nivo automatizacije, planiranja i samostalnog izvršavanja složenih zadataka korišćenjem različitih alata.
– Ljudi mogu zadati zadatak, a AI zatim sam planira korake, bira alate i sprovodi proces – objasnio je.
Takvi sistemi mogli bi, na primjer, obavljati plaćanja u ime korisnika, poput rezervacije odmora ili kupovine. Uprkos ograničenjima, automatizovani finansijski savjetnici s malo ili bez ljudske intervencije postaju sve popularniji, a stručnjaci predviđaju da će tržište tzv. robo-savjetnika u narednih pet godina eksplodirati.
Prema podacima konsultantske kompanije The Business Research Company, vrijednost tog tržišta trebalo bi da poraste na više od 471 milijardu dolara do 2029. godine, što je značajan skok u odnosu na 62 milijarde dolara iz 2024. godine, piše Lidermedia.hr.
