Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovora sa Evropskom unijom kroz poglavlja koja zadiru u samu srž ekonomskog modela – od državne pomoći i zaštite konkurencije, preko tržišta rada, do finansijskog sistema i carinske unije. U intervjuu za Bankar, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Bojana Bošković govori o spremnosti institucija da sprovedu reforme koje, kako kaže, ne podrazumijevaju samo formalno usklađivanje sa pravilima EU, već i dubinsku transformaciju načina upravljanja ekonomijom.
U razgovoru otkriva i koliko je Crna Gora spremna za operativno povezivanje sa evropskim tržištem rada kroz EURES sistem, da li postoji realan rizik od odliva radne snage, kako će se prilagođavanje EU pravilima odraziti na stabilnost finansijskog sistema, te šta ulazak u carinsku uniju znači za prihode države i poslovanje kompanija.
Zaštita konkurencije često se označava kao jedno od najtežih. Koliko je Crna Gora zaista spremna da ukine ili ograniči državnu pomoć velikim sistemima i politički osjetljivim sektorima?
Konkurencija zaista jeste jedno od najzahtjevnijih poglavlja u procesu pregovora. Prije svega, jer je potrebno obezbijediti balans između ekonomskih interesa, socijalne stabilnosti i političkih odluka.
Kada govorimo o državnoj pomoći, posebno prema velikim sistemima i politički osjetljivim sektorima, jasno je da se ne radi samo o tehničkom usklađivanju sa pravilima Evropske unije, već o suštinskoj promjeni ekonomskog modela upravljanja.
Važno je naglasiti da proces ukidanja ili ograničavanja državne pomoći ne znači naglo povlačenje podrške privrednim subjektima, već njeno usmjeravanje ka horizontalnim ciljevima, poput inovacija, zaštite životne sredine i razvoja malih i srednjih preduzeća, kao i ka regionalnom razvoju, s sve u skladu sa pravilima EU.
Crna Gora je izgradila neophodan zakonodavni i institucionalni okvir i napravila značajne iskorake u ovoj oblasti. U julu 2025. godine donijet je Zakon o kontroli državne pomoći, u potpunosti usklađen sa zahtjevima Evropske komisije, kojim su propisani uslovi i postupak kontrole državne pomoći s ciljem obezbjeđenja transparentnosti u dodjeli državne pomoći. Sad smo na ispitu dosljedne primjene zakonskih rješenja, što u praksi što podrazumijeva strožiju kontrolu usklađenosti državne pomoći.
Kroz ovakvo zakonsko rješenje, stvorili smo i takav institucionalni okvir u kome su ojačana ovlašćenja i nezavisnost Agencije za zaštitu konkurencije. U tom smislu, Agencija za zaštitu konkurencije, kao nezavisno tijelo, ima mandat da vrši poslove u vezi sa za državnom pomoći, odnosno kontrolu usklađenosti državne pomoći, dodjele i korišćenja državne pomoći. Uz to važni su politička volja i kapacitet institucija da se pravila primjenjuju jednako na sve, uključujući i najosjetljivije sektore. Upravo kroz taj segment, država nastoji da manifestuje stvarnu spremnosti zaštite konkurencije na tržištu.
Ovo je jedan od segmenata koji će i Evropska komisija cijeniti u našoj spremnosti da završimo pregovore u poglavlju 8. Tako da će i njegovo privremeno zatvaranje biti potvrda da postoji ovakva spremnost.
Da li postoje konkretni slučajevi državne pomoći koje će Crna Gora morati da redefiniše ili ukine kako bi ispunila EU standarde?
Postoje konkretni slučajevi državne pomoći koji su predmet detaljnog preispitivanja u kontekstu ispunjavanja završnih mjerila za zatvaranje poglavlja 8.
Crna Gora kroz ove slučajeve demonstrira opredijeljenost da postupa u skladu sa pravilima EU o državnoj pomoći. Ovo podrazumijeva saradnju sa Evropskom komisijom, jačanje institucionalnih kapaciteta i spremnost da se prethodni aranžmani, gdje bude potrebno, redefinišu ili usklade sa evropskim standardima.
Ishodi u ovim slučajevima ne moraju nužno da znače automatsko ukidanje podrške, već njeno jasno pravno utemeljenje, veću transparentnost i dosljednu primjenu pravila konkurencije. U tom smislu, ovi primjeri predstavljaju i test, ali i priliku da se sistem državne pomoći dugoročno postavi na održive i predvidive osnove.
Ponavljam i ovo je jedan od segmenata koji će i Evropska komisija cijeniti u našoj spremnosti da završimo pregovore u poglavlju 8. Tako da će i njegovo privremeno zatvaranje biti potvrda kvaliteta postupanja nadležnih organa u ovim slučajevima.
Da li Crna Gora već ima operativno povezan EURES sistem i koliko je tržište rada administrativno spremno?
Crna Gora ima jasnu dinamiku, funkcionalno postavljen sistem i kapacitet da obezbijedi punu operativnost EURES sistema do momenta pristupanja EU. O ovakvoj vrsti administrativne spremnosti pregovaramo u okviru pregovaračkog poglavlja 2 – sloboda kretanja radnika.
Kada je riječ o aktuelnom stanju u ovoj oblasti, istakla bih da smo u završnoj fazi uspostavljanja punog EURES sistema i da imamo jasno postavljen institucionalni i strateški okvir za njegovo funkcionisanje. Podsjetila bih da smo u prethodnom periodu uspostavili ključne strukture: EURES radnu grupu i posebno odjeljenje u Zavodu za zapošljavanje. Takođe, usvojili smo Akcioni plan za period 2025–2028 i sproveli ključne korake u usklađivanju sa EU standardima, uključujući direktno uvođenje ESCO klasifikacije kao nacionalnog okvira za zanimanja i vještine. Paralelno, kroz modernizaciju IT sistema već su stvoreni tehnički preduslovi za integraciju u EURES mrežu, uz jasno definisanu mapu puta za punu interoperabilnost sa evropskom platformom.
Sve navedeno prati administrativna spremnost, koja je na visokom nivou, što potvrđuje i nova organizaciona struktura Zavoda za zapošljavanje, sa planiranim širenjem kapaciteta i razvojem mreže EURES savjetnika na nacionalnom nivou.
Ono što nam slijedi u narednom periodu je rad na realizaciji konkretnih aktivnosti iz Akcionog plana: dodatno jačanje kadrovskih kapaciteta kroz zapošljavanje i obuke, uspostavljanje pune tehničke povezanosti sa EU EURES platformom, kao i razvoj nacionalnog EURES portala koji će omogućiti direktno povezivanje građana i poslodavaca sa evropskim tržištem rada.
Koliko je realan scenario masovnijeg odliva radne snage i da li postoji strategija?
Proces pristupanja EU će imati višestruk uticaj na tržište rada Crne Gore. Pristupanjem EU možemo očekivati prednosti za crnogorsko tržište rada otvaranjem vrata jedinstvenog evropskog tržišta. Harmonizacija zakonskih i regulatornih okvira sa standardima EU donijeće veću zaštitu radnika, transparentnost u zapošljavanju i poboljšane radne uslove.
Uvođenje evropskih praksi obrazovanja i stručnog usavršavanja dodatno će unaprijediti kompetencije domaće radne snage, kroz bolje mogućnosti za praktično učenje, profesionalni razvoj i karijerni napredak.
Važno je naglasiti da slobodno kretanje radnika ne znači automatski masovan odlazak radne snage.
Iskustva drugih država pokazuju da mobilnost zavisi prije svega od potreba tržišta rada u državama članicama i profila radne snage, a ne isključivo od individualne odluke. U tom smislu, očekujemo kontrolisanu i tržišno uslovljenu mobilnost.
Istovremeno, mobilnost posmatramo kao dvosmjerni proces – kao mogućnost odlaska, ali i povratka znanja, iskustva i kapitala u Crnu Goru, što će dugoročno imati snažan razvojni efekat.
Najveći dugoročni efekat članstva u EU na tržište rada biće, ipak, stvaranje novih prilika unutar same Crne Gore. Ulaskom u EU očekuje se povećanje stranih investicija, od kojih će veliki dio biti usmjeren na razvoj ključnih sektora poput digitalnih tehnologija, zelene ekonomije i inovativnih industrija. Sve ovo automatski znači veću tražnju za kvalifikovanom radnom snagom i otvaranje kvalitetnih novih radnih mjesta.
Drugim riječima, iako će mobilnost radnika rasti – što je prirodno i očekivano, pristupanje EU će donijeti i otvaranje novih prilika i jačanje domaćeg tržišta rada, podstičući rast zaposlenosti, veća ulaganja u znanje i vještine, te kontinuirano poboljšanje radnih uslova.
U tom kontekstu, Crna Gora ovom pitanju pristupa proaktivno – kroz unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i kroz jačanje konkurentnosti radne snage. Važno je istaći da je naša država u potpunosti uskladila ključne sektore – od rada i obrazovanja do socijalne zaštite sa EU standardimaiz ove oblasti, čime se obezbjeđuje jednak tretman i pravna sigurnost zaposlenih.
Koliko je Crna Gora spremna za koordinaciju sistema socijalne sigurnosti sa EU?
Crna Gora je na visokom stepenu pripremljenosti za koordinaciju sistema socijalne sigurnosti sa Evropskom unijom. Imamo stabilan sistem, praktično iskustvo i jasan cilj da obezbijedimo punu funkcionalnost koordinacije socijalne sigurnosti od prvog dana članstva u EU.
U tom dijelu bih podsjetila da već postoji snažan pravni i institucionalni okvir, potvrđen kroz primjenu 26 međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, od čega 16 sa državama članicama EU, što predstavlja značajno praktično iskustvo u prekograničnoj koordinaciji prava, posebno u oblasti penzijskog i zdravstvenog osiguranja. Dodatno, usvojen je Akcioni plan za period 2026–2028 i jasno definisana institucionalna struktura, uključujući određivanje Fonda PIO kao nacionalne pristupne tačke za EESSI sistem, uz već uspostavljene specijalizovane jedinice i kontinuirano jačanje IT i administrativnih kapaciteta u svim nadležnim institucijama.
Preostali koraci su tehničke prirode i odnose se na finalizaciju EESSI sistema i punu interoperabilnost između institucija, ali se sprovode planiranom dinamikom.
Koliko je domaći regulatorni okvir usklađen sa ključnim direktivama i uredbama EU (CRD/CRR, Solvency II, MiFID II), i gdje su identifikovani najveći nedostaci u superviziji?
Crna Gora je ostvarila značajan napredak u usklađivanju domaćeg regulatornog okvira sa ključnim EU standardima u oblasti finansijskih usluga, uključujući CRD/CRR, MiFID II, Solvency II, IDD, DORA. Bankarski sektor je u velikoj mjeri usklađen sa CRD VI i CRR3, jačajući supervizorska ovlašćenja, prudencijalne standarde i ESG zahtjeve, dok su regulatorni okviri za osiguranje i tržište kapitala dobro postavljeni, uz kontinuirani fokus na dalji razvoj nadzora i operativnih kapaciteta. Ove mjere obezbjeđuju visok nivo funkcionalne usklađenosti sa EU standardima, pri čemu se kontinuirano prepoznaju mogućnosti za dodatno jačanje nadzora i otpornosti finansijskog sistema.
Kada je riječ o superviziji finansijskog sektora, Crna Gora je i na tom polju ostvarila napredak, uz potrebu za unapređenjem stanja u nekoliko segmenata, na čemu se u kontinuitetu radi. Konkretno, radi se na prevazilaženju izazova koji se odnose na kadrovske kapacitete, IT sisteme i analitičke alate, posebno u sektoru osiguranja i tržišta kapitala. Uz navedeno, nadležne institucije rade na dodatnom unapređenju supervizije na tržišno ponašanje, transparentnost i zaštitu investitora, kako bi se u potpunosti ispunila očekivanja EU.
Koliki je rizik za finansijski sistem u procesu prilagođavanja EU pravilima, posebno imajući u vidu euroizaciju i specifičnosti crnogorske ekonomije?
Finansijski sistem u Crnoj Gori jedan od najstabilnih karika ekonomskog sistema. Ovo je prepoznata i kontinuirana ocjena međunarodnih partnera.
EU pravila u ovoj oblasti ne mogu nikako donijeti rizik, napotiv, mogu doprinijeti dodatnoj stabilnosti i održivosti našeg finansijskog sistema.
Činjenica da imamo jedinstven monetarni okvir, kroz euroizaciju, predstavlja prednost, jer stabilna valuta već doprinosi povjerenju u finansijski sistem, podržava strana ulaganja i jača otpornost ekonomije, a posebno u kontekstu specifičnosti crnoogorske ekonomije, kao male, otvorene i uslužno orjentisane.
Proces prilagođavanja EU pravilima uključuje dalja jačanja operativnih i analitičkih kapaciteta regulatornih i supervizorskih tijela, osiguravajući da se sve mjere prilagođavanja sprovode sistematično i u skladu sa provjerenim modelima primijenjenim u novijim članicama EU. Na taj način se stabilnost finansijskog sistema samo dodatno jača.
Carinska unija zahtijeva potpunu digitalizaciju i usklađivanje sa EU sistemima. Koliko je Uprava carina trenutno spremna za tu tranziciju?
Usklađivanje sa evropskim standardima značajan je korak u modernizaciji javne uprave i potvrđuje posvećenost Crne Gore uvođenju savremenih, efikasnih i transparentnih digitalnih servisa.
U tom smislu, Uprava carina u kontinuitetu sprovodi aktivnosti digitalizacije carinskih sistema kako bi ulaskom u EU isti bili interoperabilni i interkonektivni sa EU carinskim sistemima.
Digitalizacijom svih carinskih procedura, koju Uprava carina vrši kroz niz projekata, omogućena je elektronska komunikacija privrednih subjekata i carinskog organa.
Digitalizacija donosi značajne benefite: smanjuju se administrativne prepreke i vrijeme čekanja, eliminiše se potreba za kopiranjem i fizičkom dostavom dokumentacije i ukida obaveza fizičkog dolaska u carinske ispostave radi podnošenja i preuzimanja dokumentacije. Ukinut je fizički kontakt sa podnosiocima deklaracija – dokumentacija se ne predaje i ne preuzima na carinskim ispostavama, a kompletna komunikacija između carinske službe i podnosioca deklaracije odvija se isključivo elektronski, što u znatnoj mjeri smanjuje troškove i olakšava poslovanje. Ovo doprinosi jačanju povjerenja u institucije, smanjenju administrativnih barijera i ubrzanju međunarodne trgovine.
Kako će ulazak u carinsku uniju EU uticati na prihode države, ali i na poslovanje kompanija koje su do sada koristile specifične carinske režime ili slobodne zone?
Poznato je da je Evropska unija osnovana, prije svega, kao carinska unija. U tom kontekstu se jako značajni benefiti od članstva u ovakvoj uniji.
Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju neće donijeti velike promjene u samim carinskim pravilima, jer je država već u velikoj mjeri usklađena sa pravnom tekovinom EU. Ključna promjena biće u tome što Crna Gora postaje dio jedinstvenog carinskog područja.
Ulazak u jedinstveno tržište može dovesti do većeg obima trgovine, rasta investicija i ekonomske aktivnosti, što povećava prihode od PDV-a, poreza na dobit i doprinosa. Takođe, efikasnije poslovanje i smanjenje sive ekonomije dodatno proširuju poresku bazu.
Kompanije koje su se oslanjale na carinske pogodnosti moraće da prilagode svoje modele, dok će s druge strane dobiti direktan pristup jedinstvenom tržištu EU bez administrativnih barijera. Dakle, promjena nije u pravilima, već u ekonomskom okruženju. Crnogorske kompanije ulaze na tržište sa populacijom od oko 450 miliona stanovnika, što podrazumijeva jako veliki broj tržišnih prilika za razvoj biznis ideja i pronalaženje tržišnih niša.
U ovom kontekstu ulazak u EU znači više prihoda i za državu kroz više biznis mogućnosti za privrednike i potencijalno rast njihovih poslovnih prihoda.
