Analiza Bankara pokazuje da su tri najveća izvora zaduženja iz 2025. godine, evidentirana u strukturi javnog duga na kraju prvog kvartala 2026, iznosila ukupno oko 1,35 milijardi eura. Kada se taj iznos rasporedi na cijelu godinu, proizilazi da se država, posmatrano kroz te ključne izvore finansiranja, u prosjeku zaduživala oko 3,7 miliona eura dnevno, dok je neto javni dug istovremeno porastao zbog smanjenja državnih depozita.

Analiza Bankara pokazuje da su tri najveća izvora zaduženja iz 2025. godine, evidentirana u strukturi javnog duga na kraju prvog kvartala 2026, iznosila ukupno oko 1,35 milijardi eura.

To znači da se država prošle godine, posmatrano kroz te ključne izvore zaduženja, u prosjeku zaduživala oko 112,5 miliona eura mjesečno, 3,7 miliona eura dnevno, 154 hiljade eura na sat, 2.568 eura u minuti, odnosno 42,8 eura u sekundi.

Ova računica ne znači da se država bukvalno svakog dana ili svake sekunde zaduživala istim tempom, već pokazuje prosjek kada se tri najveća izvora zaduženja iz 2025. godine rasporede na cijelu godinu.

Računica Bankara zasnovana je na podacima iz kvartalnog izvještaja Ministarstva finansija o državnom i javnom dugu na dan 31. mart 2026. godine. U izvještaju su evidentirane obaveze po osnovu euroobveznice iz 2025. godine od 850 miliona eura, sindiciranog kredita za budžetsku rezervu iz 2025. od 450 miliona eura, kao i domaćih državnih obveznica izdatih 2025. godine za fizička i pravna lica u ukupnom iznosu od 49,9 miliona eura.

Kada se ta tri izvora saberu, dolazi se do iznosa od oko 1,35 milijardi eura.

Bruto dug manji, neto zaduženost veća

Ministarstvo finansija saopštilo je da je bruto javni dug Crne Gore na kraju prvog kvartala 2026. godine iznosio 5,13 milijardi eura, odnosno 59,9 odsto BDP-a.

U odnosu na kraj 2025. godine, bruto javni dug je smanjen za gotovo 55 miliona eura. Međutim, podaci iz izvještaja pokazuju i drugu stranu fiskalne slike — neto javni dug je istovremeno porastao.

Na kraju 2025. neto javni dug iznosio je 4,38 milijardi eura, dok je na kraju marta 2026. porastao na 4,48 milijardi eura. To je rast od oko 99,4 miliona eura.

Razlog je pad državnih depozita. Depoziti su na kraju 2025. iznosili 804,8 miliona eura, dok su na kraju prvog kvartala 2026. smanjeni na 650,5 miliona eura. To znači da su državni depoziti za tri mjeseca smanjeni za 154,3 miliona eura.

Drugim riječima, bruto dug jeste smanjen, ali je neto javni dug porastao jer je država na kraju marta imala manje depozita nego na kraju prošle godine.

Kako izgleda računica zaduživanja

Analiza Bankara pokazuje da su tri najveća izvora zaduženja iz 2025. godine iznosila ukupno oko 1,35 milijardi eura.

Najveći pojedinačni izvor bilo je izdanje euroobveznice iz 2025. godine u iznosu od 850 miliona eura, sa rokom dospijeća 1. april 2032. godine.

Drugi veliki izvor bio je sindicirani kredit za budžetsku rezervu iz 2025. godine, u iznosu od 450 miliona eura.

Treći izvor bile su domaće državne obveznice iz 2025. godine, i to 22,2 miliona eura za fizička lica i 27,7 miliona eura za pravna lica, ukupno 49,9 miliona eura.

Kada se ukupni iznos od oko 1,35 milijardi eura rasporedi na cijelu godinu, dolazi se do prosječne računice od oko 112,5 miliona eura mjesečno.

Na dnevnom nivou, riječ je o oko 3,7 miliona eura.

Na satnom nivou, prosječno zaduženje iznosilo je oko 154 hiljade eura.

Na minutnom nivou, oko 2.568 eura.

Na sekundnom nivou, oko 42,8 eura.

To je prosječna analitička računica Bankara, izvedena iz najvećih stavki zaduženja iz 2025. godine koje su prikazane u strukturi duga Ministarstva finansija.

Novo zaduženje nije isto što i rast ukupnog duga

Važno je razlikovati novo zaduživanje od rasta ukupnog javnog duga.

To što su tri najveća izvora zaduženja iz 2025. godine iznosila oko 1,35 milijardi eura ne znači da je javni dug za toliko povećan. Dio novog zaduženja u pravilu se koristi za refinansiranje i servisiranje ranijih obaveza, zbog čega se iznos novog zaduženja ne može poistovjetiti sa rastom ukupnog javnog duga.

Podaci Ministarstva finansija pokazuju da je bruto javni dug na kraju 2025. iznosio 5,19 milijardi eura, dok je na kraju prvog kvartala 2026. smanjen na 5,13 milijardi eura.

U prvom kvartalu 2026. nije bilo novih kreditnih aranžmana. Ukupno zaduženje u tom periodu iznosilo je 18 miliona eura i u cjelosti se odnosilo na povlačenja sredstava iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za infrastrukturne i razvojne projekte.

Istovremeno, otplata glavnice u prvom kvartalu iznosila je 69,8 miliona eura, dok je za kamate plaćeno 71,8 miliona eura. Ukupno je za glavnicu i kamate plaćeno 141,6 miliona eura.

Kamate veće od otplate glavnice

Posebno je značajan podatak da je država u prvom kvartalu 2026. za kamate platila više nego za otplatu glavnice.

Za glavnicu je plaćeno 69,8 miliona eura, a za kamate 71,8 miliona eura. Najveći dio kamata odnosio se na obaveze prema nerezidentima, odnosno na projektne zajmove i komercijalna zaduženja.

To pokazuje da trošak servisiranja duga ostaje jedan od ključnih pritisaka na javne finansije, čak i u periodu kada nema novih kreditnih aranžmana.

Dominira spoljni dug

Struktura državnog duga pokazuje da Crna Gora i dalje dominantno zavisi od spoljnog finansiranja.

Na kraju marta 2026. spoljni dug činio je 94,1 odsto ukupnog državnog duga, dok se na unutrašnji dug odnosilo 5,9 odsto.

Ukupan spoljni dug iznosio je 4,8 milijardi eura, odnosno 56,1 odsto BDP-a. Unutrašnji dug iznosio je 302,6 miliona eura, odnosno 3,5 odsto BDP-a.

U strukturi spoljnog duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu. Prema podacima Ministarstva finansija, po osnovu međunarodnih obveznica dug iznosi 2,79 milijardi eura.

Valutni i kamatni rizik pod kontrolom

Izvještaj Ministarstva finansija pokazuje da je valutna struktura državnog duga povoljna. Na kraju marta 2026. godine 99,74 odsto državnog duga bilo je izraženo u eurima, dok se svega 0,26 odsto odnosilo na dug u ne-eurskoj valuti.

Takođe, 79,1 odsto državnog duga bilo je sa fiksnom kamatnom stopom, dok je 20,9 odsto bilo vezano za varijabilnu kamatu, uglavnom za EURIBOR.

To smanjuje izloženost države valutnom i kamatnom riziku, ali ne mijenja činjenicu da je ukupni nivo javnog duga i dalje blizu 60 odsto BDP-a.

Zaključak: manje bruto duga, ali manje i depozita

Podaci za prvi kvartal 2026. pokazuju da je Crna Gora ušla u godinu sa nešto nižim bruto javnim dugom, ali i sa većom neto zaduženošću zbog pada državnih depozita.

Analiza Bankara pokazuje i da su tri najveća izvora zaduženja iz 2025. godine, evidentirana u strukturi duga na kraju marta 2026, iznosila oko 1,35 milijardi eura, što u prosjeku odgovara iznosu od oko 3,7 miliona eura dnevno.

Zato ključna fiskalna slika nije samo u tome koliko iznosi bruto javni dug, već i koliko država ima raspoloživih depozita, koliki su troškovi kamata i koliko se novog zaduženja koristi za razvojne projekte, a koliko za refinansiranje postojećih obaveza.

(Izvor: Bankar)