Vještačka inteligencija je već prisutna u prehrambenoj industriji, ali njen puni potencijal još uvijek daleko od iskorišćenog.

Ovo je zaključak panel diskusije sa Consumers Rules Summit 2025 “Primjenljivo – Kako učiniti da vještačka inteligencija funkcioniše za lance snabdijevanja hranom?”. Panelisti su se složili da uspjeh zavisi od postepenog pristupa – od digitalizacije i malih rješenja, preko pilot projekata, do strateških transformacija koje obuhvataju cijele lance snabdijevanja.

Predsjednik Savjetodavnog odbora kompanije Mplus (Bosqar) Luka Orešković, istakao je da iskustva iz prehrambene industrije pokazuju kako napredak dolazi kroz niz manjih koraka.

„Ne postoji jedinstven pristup. Najbolje je početi od onoga što je najjednostavnije – riješiti konkretan problem, a tek zatim ulagati u kapitalno zahtjevne projekte. AI je još uvijek potcijenjena, a njen najveći potencijal leži u tome što omogućava bolju komunikaciju sa klijentima, lakše projektovanje i planiranje“, rekao je Orešković.

On je naglasio da se najveća vrijednost vidi upravo u generativnoj AI, koja može unaprijediti korisničko iskustvo i povezati kompanije sa potrošačima na potpuno novi način. Prema njegovim riječima, chat-botovi, prediktivni modeli i alati za planiranje postaju sve dostupniji i pomažu kompanijama da se lakše nose sa brzim promjenama.

Posebno je istakao i demografske izazove: „Radna snaga u Evropi sve je starija i teže dostupna. U kompaniji imamo preko hiljadu radnika iz azijskih zemalja, a jaz u vještinama i kultura uklapanja su realni izazovi. AI može igrati ključnu ulogu u njihovom prevazilaženju i u osiguranju dugoročne održivosti.“

Jović: Nemojte se plašiti neuspjeha – AI zahtijeva strategiju i povjerenje

Direktorka za strategiju i transformaciju u Nelt Group Aleksandra Jović, skrenula je pažnju i na rodnu dimenziju, ističući da je na konferenciji bilo tek nekoliko žena među dvadesetak govornika.

„Važno je da govorimo o održivosti i uključivanju različitih perspektiva. Mi u Neltu radimo u okruženju gdje lideri razumiju šta tehnologija može da donese. Naš tim za izvrsnost blisko sarađuje s ljudima na terenu i kroz cijeli lanac snabdijevanja. Strategija, organizacija, podaci i digitalizacija – to su temelji na kojima gradimo“, poručila je Jović.

Navela je i konkretan primjer optimizacije zaliha: „To nije samo posao tima za podatke, već cijeli niz eksperata i operativnih timova. Biramo bitke koje želimo da vodimo. Najvažnije je krenuti s manjim projektima, ne plašiti se neuspjeha i razumjeti da je to sastavni dio procesa.“

Jović je ocijenila da biznis još uvijek nema dovoljno povjerenja u AI: „To nije znak neuspjeha, već faza sazrijevanja. Potrebno je uključiti ne samo tehničke timove, već i poslovne lidere, jer povjerenje treba zaslužiti. Kada se jednom shvati snaga tehnologije, kompanije mogu dinamično rutirati, optimizovati rad i pružiti klijentima bolju uslugu.“

Dimache: Pilot projekti su ključ, ali ne smiju ostati na tome

Direktor za podatke i AI u kompaniji Mindit Theodor Dimache upozorio je na česte zamke kod uvođenja AI u poslovanje.

„Prva greška je kada kompanije ostanu zaglavljene u pilot projektima. Pilot je važan, ali on mora da pokaže vrijednost i da vodi ka širem usvajanju. Druga zamka je nerealno očekivanje da će AI odmah donijeti potpunu transformaciju. To je proces u kojem modeli moraju stalno da se prilagođavaju i rafiniraju“, naglasio je Dimache.

Dodao je da AI nije tu da zamijeni ljude, već da poveća njihove sposobnosti: „Svi smo brzo prihvatili ChatGPT, što pokazuje da ljudi žele alate koji im olakšavaju svakodnevnicu. Microsoft i druge kompanije već nude rješenja poput Copilot-a ili chatbotova, koja se mogu prilagoditi konkretnim poslovnim potrebama.“

Dimache je zaključio da su najbolji rezultati oni koji kombinuju tehnologiju i ljudsko znanje: „AI povećava efikasnost, ali ljudski faktor ostaje nezamjenjiv.“

Moderator panela bio je pomoćnik direktora u sektoru za prehrambenu industriju i agribiznis u EBRD-u Nemanja Grgić.

Korporacije i startapovi: Saradnja kao ključ bržih inovacija

Završni panel ovogodišnjeg Consumer Rules Summita održan je pod nazivom „Misija: Odvažnost – kada se korporacije usuđuju, a startapi isporučuju“. Fokus diskusije bio je na strateškom značaju saradnje velikih korporacija i startapa – zašto ta saradnja treba da ide dalje od pukog tehnološkog izviđanja, kakvu dugoročnu vrijednost može donijeti obostrano ulaganje i na koji način korporacije treba da pristupe ovakvim partnerstvima.

Učesnici su razmotrili ključne pokretače uspješne saradnje, kao i prepreke sa kojima se korporacije suočavaju kada rade sa startapima – od razlika u organizacionim kulturama, do usklađivanja brzine odlučivanja i nivoa rizika.

Na panelu su govorili Neven Vranković, potpredsjednik Grupe za korporativne aktivnosti kompanije Atlantic Grupa, i Matija Žulj, izvršni direktor kompanije AGRIVI, dok je razgovor moderirala Jelena Erker, pomoćnica direktora za prehrambenu industriju i agribiznis u EBRD-u.

Kako korporacije sarađuju sa startapovima

Potpredsjednik Grupe za korporativne aktivnosti kompanije Atlantic Grupa Neven Vranković rekao je da ta kompanija već oko 25 godina koristi sve modele saradnje sa startapima.

„Neke smo kupili, a osnovali smo i svoje interno odjeljenje Novi rast koje definiše nove aspekte poslovanja. Primjer je Cedevita – kada smo je kupili, pila se gotovo isključivo kod kuće. Željeli smo da pronađemo format koji se konzumira i u pokretu, a da ostane isti osjećaj kao kod kuće. Zato smo razvijali posebni čep – najprije smo pokušali kupovinom gotovog rješenja, ali pošto je patent otkupila Coca-Cola, krenuli smo iznova, sa jednim startapom. Bez ulaganja u vlasničku strukturu, obezbijedili smo im kapital i pet godina radili na razvoju prve generacije čepa. Projekat je bio uspješan – proizvod je lansiran, a dodatno je pomogla i subvencija EU koja je omogućila kupovinu patenta“, objasnio je Vranković.

Prema njegovim riječima, iskustvo pokazuje da ne postoji jedinstveni model saradnje sa startapima – sve zavisi od zadatka.

„Trebalo nam je 15 godina da razvijemo startap unutar kompanije. Na kraju su svi željeli da rade u njemu, jer su imali prednosti velike grupe, a nisu morali da se drže strogih pravila korporacije“, dodao je on. Vranković je naglasio da je sastavni dio Atlantic kulture – odsustvo stigme oko neuspjeha.

„U startapima se neuspjeh često očekuje i prihvata, ali u velikim korporacijama to nije slučaj. Zato je teško inovirati ako ne date ljudima slobodu i dovoljno vremena. Velike kompanije imaju svoje procedure i to je razumljivo, ali za uspješnu saradnju sa startapovima potrebno je omogućiti prostor za eksperimente i učenje“, zaključio je potpredsjednik Grupe za korporativne aktivnosti Atlantic Grupe.

Matija Žulj je kazao je da ova firma nudi rješenja farmama i cijelom lancu snabdijevanja koji sarađuje s njima.
„Bukvalno pomažemo farmerima da budu održivi, radimo sa globalnim liderima u ovoj niši, kao i sa proizvođačima repromaterijala, pomažemo im da prodube odnose sa farmerima. Saradnja postoji i sa prehrambenim kompanijama – pojednostavljujemo logistiku u vrijeme žetve, kako bi se mogao precizno prognozirati obim proizvoda“, rekao je Žulj.

Dodao je da Agrivi sarađuje i s Podravkom, na digitalizaciji operacija, kao i s Kauflandom.
„Na putu rasta suočili smo se sa izazovima. To je poruka za sve kompanije – ako gradite inovativni ekosistem, svi žele da vide rezultate, ali naš put nije bio tipičan za agribiznis. Morali smo da izađemo na međunarodno tržište, da izgradimo snažno globalno ime, osvojimo nagrade za inovacije i dobijemo međunarodne klijente – tek tada smo stekli povjerenje i domaćih klijenata. To je jedan od specifičnih izazova u regionu“, istakao je on.