Marko Ivanišević: Lovćen banka spremna za uvođenje SEPA sistema u Crnoj Gori

Lovćen banka je potpuno spremna za uvođenje SEPA sistema u Crnoj Gori, a klijentima će omogućiti brže, sigurnije i jeftinije međunarodne transakcije, kazao je Bankar član Upravnog odbora ove banke, Marko Ivanišević.

Podsjetio je da je Lovćen banka,  uprkos izazovu da kao domaća institucija bez matice u EU pronađe adekvatnog partnera, sopstvenim resursima razvila znanje i uspješno završila projekat. Implementacija SEPA standarda donosi značajna ulaganja u IT sisteme, ali i velike uštede klijentima kroz niže naknade u odnosu na SWIFT transfere.

Lovćen banka očekuje da će novi sistem ubrzati prelazak korisnika na digitalne kanale i povećati broj transakcija prema EU i regionu.

Da li je vaša banka u potpunosti tehnički i operativno spremna za realizaciju SEPA transakcija od 7. oktobra i koje korake ste morali da preduzmete u prethodnom periodu kako biste ispunili sve zahtjeve CBCG i SEPA standarda?

Da, zadovoljstvo mi je što mogu da potvrdim da će Lovćen Banka biti operativno i tehnički spremna za realizaciju SEPA platnih transakcija do navedenog roka. Poznato vam je da je Lovćen banka domaća banka koja nema svoju maticu u Evropskoj uniji (EU) ali je uz maksimalan angažman svojih internih resursa uspjela  da stvori sopstveni ‘’know-how’’ i uspješno završi ovaj projekat.

Činjenica je da Crna Gora još uvijek nije dio EU pa je u prethodnom periodu najveći izazov za banku bio da pronađe adekvatnog Payment Service Provajdera (PSP), kako bi se na indirektan  način uspjela povezati sa SEPA platnom šemom, a ujedno i provajdera koji će svojom cijenom omogućiti banci da u pogledu formiranja cijena za krajnjeg korisnika ostane konkurentna na tržištu.

Sve ove izazove banka je posvećenim radom svog projektnog tima, uz punu podršku Uprave banke, i ne manje važno, punu podršku CBCG, uspješno prevazišla.

Koliko su implementacija SEPA standarda i uvođenje novih platnih kanala zahtijevali dodatna ulaganja u IT sisteme, edukaciju zaposlenih i organizaciju procesa unutar banke?

Ulaganja u razvoj IT sistema su bila značajna, i sa vremenskog i sa finansijskog aspekta. Kako se radilo o kompleksnoj temi povezivanja i razvoja bančinog sistema, uloženi su veliki napori da se sve postigne u definisanim rokovima. Sa druge strane, bili smo svjesni naše uloge u cijelom procesu, kao i važnosti cijelog projekta za građane i privredu Crne Gore, što kompenzuje napore zaposlenih banke u cilju dostizanja zajedničkog cilja.

Šta nova SEPA pravila i tarife znače za vaše klijente – fizička i pravna lica – posebno imajući u vidu značajno niže naknade u odnosu na dosadašnje SWIFT transfere?

Implementacija SEPA pravila će dovesti do bržeg, sigurnijeg i jednostavnijeg procesuiranja međunarodnih platnih transakcija uz značajno niže troškove za naše klijente. Time nudimo praktičnost i veću kontrolu nad finansijama i, naravno, značajne uštede za klijente.

Koje ključne benefite očekujete za vaše klijente u pogledu cijene, brzine i sigurnosti transakcija? Da li očekujete rast broja transakcija prema EU i unutar regiona?

Očekujemo da klijenti sa raznih, manje pouzdanih alternativnih kanala, preusmjere svoja plaćanja na SEPA kanale, što će dovesti do toga da oni zaista osjete benefite slične onima koje imaju građani EU.

Dosta se naglašava da su SEPA plaćanja preko m- i internet bankarstva znatno jeftinija od naloga na šalteru. Kako vaša banka planira da podstakne klijente da koriste digitalne kanale i da li očekujete da će SEPA ubrzati prelazak korisnika na online servise?

Trudićemo se da u narednom periodu posebno promovišemo elektronske i mobilne kanale plaćanja, koji su jednostavniji, brži i sigurniji, bez potrebe za klijenta da dolazi u banku. Transakcije koje se vrše na šalterima banaka iziskuju određeni vremenski, a samim tim i finansijski trošak za banku, što utiče da naknade za transakcije izvršene na šalterima budu znatno skuplje u odnosu na e-banking transakcije, tako da vjerujemo da i ta komponenta može biti značajna u preusmjeravanju klijenata sa klasičnih na digitalne kanale gdje su naknade dvostruko povoljnije.

 Kako vaša banka planira da se prilagodi činjenici da će prihod od naknada u platnom prometu biti smanjen (procjena CBCG je -23,5% za sektor u cjelini)? Vidite li priliku da kroz SEPA i prateće servise (instant plaćanja, QR kod, TIPS Clone) nadoknadite te prihode i povećate ih.

Pitanje pada prihoda će definitivno biti ozbiljan izazov za sve banke, jer na našem, ne tako velikom crnogorskom tržištu, ne možemo računati da ćemo iste nadoknaditi masovnošću broja transakcija.

Tradicionalne branše kao što je bankarstvo, imaće izazov da jednostavno pronađu alternativne načine za generisanje prihoda, ali isto tako, na drugoj strani, potpuno smo svjesni činjenice da je ovo neminovan pravac kretanja na  globalnom nivou, i da razvoj novih tehnologija drastično mijenja brzinu i neophodnost konstantnog prilagođavanja i praćenja novih trendova, na šta će i naša banka u narednom periodu usmjeriti sav svoj fokus i resurse.

(Bankar.me)

 

 

 

Slični Članci