Žene koje rade u Evropskoj uniji godišnje gube 358 milijardi eura zbog rodnog jaza u platama, što iznosi gotovo 3.900 eura po osobi, dok je više evropskih zemalja propustilo rok za primjenu Direktive EU o transparentnosti zarada.
Rodni jaz u platama u Evropskoj uniji je stvaran, a prema dostupnim podacima i veoma skup.
Prosječna bruto zarada žena po satu niža je 11,1 odsto od zarade muškaraca, pokazuju podaci Eurostata. To znači da na svakih 100 eura koje zaradi muškarac, žena u prosjeku zaradi 88,9 eura.
Kada se razlika posmatra na godišnjem nivou, jaz je još jasniji, piše Juronjuz (Euronews). Prosječna zaposlena žena u EU zaradi gotovo 3.900 eura manje od muškarca, pokazuju procjene Evropske konfederacije sindikata (ETUC), zasnovane takođe na podacima Eurostata.
To znači da 92,5 miliona zaposlenih žena u EU zajedno gube više od 358 milijardi eura godišnje.
„Troškovi mjera za transparentnost plata mali su za kompanije, ali ova analiza pokazuje da će neaktivnost nacionalnih vlada radnice koštati milijarde eura izgubljenih zarada“, kazala je generalna sekretarka ETUC-a Ester Linč (Esther Lynch).
Direktiva EU o transparentnosti zarada odnosi se na kompanije sa najmanje 100 zaposlenih, pa se ova procjena odnosi na dio ženske radne snage koji obuhvata 43 miliona žena.
Žene zarađuju više od muškaraca samo u Luksemburgu
Luksemburg je jedina zemlja EU u kojoj žene zarađuju više od muškaraca, i to približno 474 eura godišnje.
Prosječna zaposlena žena gubi više od 5.000 eura godišnje u Finskoj, gdje je razlika 7.592 eura, zatim u Austriji 6.854 eura, Njemačkoj 6.049 eura i Švedskoj 5.116 eura, prema podacima za 2025. godinu.
Godišnji gubitak iznad je prosjeka EU, koji iznosi 3.881 euro, i u Estoniji, gdje dostiže 4.967 eura, Francuskoj 4.536 eura, Češkoj 4.499 eura i Irskoj 4.129 eura.
Procijenjeni godišnji gubici iznose 3.684 eura u Holandiji, 3.487 eura u Slovačkoj, 3.405 eura na Kipru, 3.181 euro u Mađarskoj, 2.856 eura u Letoniji, 2.591 euro u Grčkoj, 2.404 eura u Litvaniji, 2.245 eura u Sloveniji i 2.005 eura u Španiji.
Najmanji iznos zabilježen je u Belgiji, svega 322 eura. Ispod granice od 1.000 eura razlika je i u Rumuniji i Poljskoj.
Među četiri najveće ekonomije EU, Italija ima najmanji jaz, od 1.557 eura godišnje.
Direktiva EU o transparentnosti zarada može napraviti razliku
Direktiva EU o transparentnosti zarada ima za cilj da poveća otvorenost u vezi sa platama i smanji rodni jaz u zaradama.
Trebalo je da počne da se primjenjuje do 7. juna 2026. godine, ali je većina država članica propustila taj rok.
„To je potpuno neprihvatljivo, posebno imajući u vidu da žene već decenijama trpe diskriminaciju u platama. Vrijeme je isteklo kulturi tajnosti koja je omogućavala upravama u kojima dominiraju muškarci da tako dugo prolaze nekažnjeno zbog nejednakih plata“, kazala je Linč.
Procjene ETUC-a pokazuju da bi efekat direktive mogao biti značajan.
Čak i smanjenje rodnog jaza u platama od deset odsto donijelo bi veliku promjenu, jer bi prosječna zaposlena žena tada godišnje zarađivala oko 672 eura više.
Najveća korist bila bi u Francuskoj, gdje bi godišnji prihod žena porastao za 1.069 eura, a zatim u Irskoj, za 1.033 eura.
Zaposlene žene zarađivale bi više i u Finskoj, za 963 eura, Njemačkoj 867 eura, Italiji 847 eura i Danskoj 802 eura godišnje.
Najmanji godišnji rast bio bi u Poljskoj, 221 euro, jer je rodni jaz u platama u toj zemlji manji.
Zamjenica generalne sekretarke ETUC-a Izabel Šeman (Isabelle Schömann) poručila je da svaka vlada koja nastavi da izbjegava zakonsku obavezu primjene ove direktive može očekivati da će završiti pred sudom.
(Forbes)
