Predlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima ušao je u skupštinsku proceduru, a predloženim rješenjima trebalo bi da se omogući brže i ekonomičnije formiranje obaveznih rezervi goriva u Crnoj Gori.
Najvažnija promjena odnosi se na način na koji Uprava za ugljovodonike nabavlja naftne derivate za obavezne rezerve. Umjesto sprovođenja postupaka prema Zakonu o javnim nabavkama, Uprava bi ubuduće raspisivala javni poziv na svojoj internet stranici.
Javni poziv trebalo bi da sadrži podatke o količini i vrsti derivata koji se nabavljaju, planiranom roku i načinu isporuke, uslovima koje ponuđači moraju ispuniti, kriterijumima za izbor najpovoljnije ponude, kao i sredstvima obezbjeđenja, odnosno bankarskoj garanciji za uredno izvršenje ugovora.
Uprava bi ugovor zaključivala sa učesnikom koji ponudi najpovoljniju cijenu i dostavi traženu dokumentaciju, dok bi se sredstva za izvršenje ugovora obezbjeđivala sa njenih budžetskih pozicija. Isti model javnog poziva primjenjivao bi se i prilikom ugovaranja prava moguće kupovine naftnih derivata, odnosno takozvanih tiketa.
U obrazloženju Predloga navodi se da se dosadašnji model nabavke putem otvorenog postupka javnih nabavki pokazao nedovoljno efikasnim, jer su naftni derivati berzanska roba čija se cijena mijenja svakodnevno.
Standardne procedure, sa dužim rokovima i unaprijed definisanim pravilima, prema ocjeni predlagača, otežavaju pravovremenu reakciju na tržišne promjene. Ponuđači zbog toga u cijenu uračunavaju rizik od promjene cijene tokom trajanja postupka, što može rezultirati znatno višim ponudama ili izostankom ponuda.
Očekuje se da bi javni pozivi omogućili kraće rokove, veću konkurenciju i postizanje tržišno konkurentnijih cijena, uz poštovanje transparentnosti, jednakog tretmana učesnika i efikasnog raspolaganja javnim sredstvima.
Rezerve i kroz ugovoreno pravo kupovine
Predlogom se precizira da obavezne rezerve naftnih derivata mogu biti formirane u gotovom proizvodu, ali i u nematerijalnom obliku, na osnovu ugovora o pravu moguće kupovine naftnih derivata, odnosno tiketa.
Takav ugovor omogućava Upravi ili uvozniku da kupi unaprijed rezervisane količine goriva koje se nalaze u vlasništvu druge ugovorne strane. Ugovor bi morao sadržati i klauzulu kojom se zabranjuje prenošenje njegovog izvršenja na treću stranu.
Predloženo je i da se dio obaveznih rezervi gasnog ulja može zamjenski čuvati u avionskom gorivu – kerozinu Jet A-1. Udio kerozina ne bi mogao biti veći od njegovog tržišnog udjela u ukupnoj domaćoj potrošnji naftnih derivata tokom prethodne kalendarske godine.
Precizirana pravila za skladištenje u inostranstvu
Važeći zakon već omogućava da Uprava i uvoznici skladište obavezne rezerve u državama članicama Evropske unije i Energetske zajednice, uz prethodno odobrenje nadležnog ministarstva i države u kojoj će se rezerve čuvati.
Predloženim izmjenama ta mogućnost dodatno se uređuje i proširuje na čuvanje rezervi na osnovu ugovora o pravu moguće kupovine naftnih derivata.
Istovremeno se precizira da se skladištenjem rezervi u drugoj državi ne prenosi obaveza Crne Gore da ih formira i održava. Rezerve bi u svakom trenutku morale biti raspoložive i fizički dostupne.
Uprava bi bila dužna i da redovno objavljuje podatke o količinama obaveznih rezervi za koje može pružati usluge održavanja uvoznicima, pravnim licima i centralnim skladišnim tijelima država članica EU i Energetske zajednice.
Uslove pružanja tih usluga, uključujući vremenski raspored, Uprava bi morala objaviti najmanje sedam mjeseci unaprijed, a oni bi morali biti objektivni, transparentni i nediskriminatorski. Troškovi koji se naplaćuju korisnicima ne bi smjeli biti veći od ukupnih troškova pruženih usluga.
Evropska komisija tražila ubrzanje
Predlog su 15. jula Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Amer Smailović, Adel Omeragić, Kenana Strujić-Harbić, Jasmin Ćorović i Edina Dešić.
Izmjene se predlažu radi dodatnog usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa Direktivom 2009/119/EC, kojom se uređuje obaveza održavanja minimalnih zaliha sirove nafte i naftnih derivata.
U obrazloženju se navodi da je Evropska komisija, imajući u vidu postojeći nivo formiranih obaveznih rezervi, ukazala Crnoj Gori na potrebu da nastavi aktivnosti na njihovom što skorijem formiranju.
Predlagači ističu da većina država članica EU nabavku rezervi obavlja kroz posebne procedure prilagođene tržištu naftnih derivata, dok su klasični postupci javnih nabavki u ovoj oblasti rijetki.
Prema procjeni finansijskih sredstava sadržanoj u Predlogu, danom stupanja zakona na snagu ne bi nastali dodatni troškovi za Budžet Crne Gore.
Ukoliko ga Skupština usvoji, zakon bi stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.
(Bankar)
