Crna Gora je, prema Indeksu energetske tranzicije Svjetskog ekonomskog foruma, zauzela 71. mjesto među 120 zemalja, sa skorom od 54,7 poena, što pokazuje da je ispod svjetskog prosjeka i da još ima značajan prostor za napredak u modernizaciji energetskog sistema. U regionu Zapadnog Balkana bolje je rangirana od Srbije i Bosne i Hercegovine, ali zaostaje za Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Crna Gora je, prema Indeksu energetske tranzicije 2026. Svjetskog ekonomskog foruma, zauzela 71. mjesto među 120 zemalja, sa skorom od 54,7 poena, što pokazuje da je ispod svjetskog prosjeka i da još ima značajan prostor za napredak u modernizaciji energetskog sistema.
Na Zapadnom Balkanu Crna Gora je bolje rangirana od Srbije i Bosne i Hercegovine, ali zaostaje za Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Indeks energetske tranzicije, poznat kao ETI, prati stanje energetskih sistema u 120 zemalja koristeći 44 pokazatelja. Metodologija posmatra dvije glavne oblasti – trenutni učinak energetskog sistema i spremnost države za energetsku tranziciju.
Ukupan skor Crne Gore od 54,7 poena niži je od svjetskog prosjeka, koji iznosi 57,3 poena. Takav rezultat ukazuje da, i pored značajnih energetskih potencijala, Crna Gora i dalje zaostaje za uspješnijim zemljama kada je riječ o energetskoj tranziciji.
Kada se posmatra Zapadni Balkan, najbolje rangirana je Albanija, koja je na 41. mjestu sa skorom od 60,9 poena. Sjeverna Makedonija zauzela je 60. mjesto sa 56,5 poena, dok je Crna Gora na 71. poziciji.
Iza Crne Gore su Srbija, koja je na 79. mjestu sa skorom od 52,8 poena, i Bosna i Hercegovina, koja je na 91. mjestu sa 51,2 poena. Kosovo nije obuhvaćeno rangiranjem.
U širem regionalnom poređenju, bolje rezultate od Crne Gore ostvarile su Rumunija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska i Bugarska. Rumunija je na 18. mjestu sa 66,1 poenom, Mađarska na 25. mjestu sa 65,1 poenom, dok Slovenija i Hrvatska imaju isti skor od 64,1 poen i nalaze se na 28. i 29. mjestu. Bugarska je na 30. poziciji sa 64 poena.
Na vrhu ovogodišnje liste ponovo su nordijske države. Prva je Švedska sa 75,3 poena, zatim Finska sa 74,1 i Danska sa 72,6 poena.
Za Crnu Goru, rezultat u ovogodišnjem indeksu važan je signal za buduću energetsku politiku. Zemlja ima značajan potencijal u obnovljivim izvorima energije, posebno u hidroenergiji, vjetru i solarnim kapacitetima, ali rangiranje pokazuje da sama dostupnost resursa nije dovoljna za bolji plasman.
Za napredak u energetskoj tranziciji ključni su stabilan regulatorni okvir, efikasnije izdavanje dozvola, veća ulaganja u mrežnu infrastrukturu, bolja priprema projekata, jačanje kapaciteta institucija i veća investiciona sigurnost.
Svjetski ekonomski forum u ovogodišnjem izvještaju ukazuje da energetska tranzicija globalno ne ide unazad, ali postaje sve fragmentisanija i neujednačenija. Samo dio zemalja uspijeva istovremeno da unaprijedi energetsku bezbjednost, pristupačnost i održivost.
U izvještaju se navodi da su globalne investicije u energetiku u 2025. godini dostigle 3,3 biliona dolara, ali da je kapital i dalje koncentrisan na ograničen broj tržišta. Istovremeno, rastu pritisci na elektroenergetske mreže, izdavanje dozvola, lance snabdijevanja i kritične minerale potrebne za energetsku tranziciju.
Poseban izazov za manje ekonomije, poput Crne Gore, jeste kako obezbijediti dovoljno kapitala za modernizaciju sistema i istovremeno očuvati pristupačne cijene energije za građane i privredu.
Indeks pokazuje da će zemlje koje uspiju da povežu javne politike, investicije, infrastrukturu i sigurnost snabdijevanja biti u boljoj poziciji da privuku kapital i ubrzaju energetsku tranziciju.
Za Crnu Goru to znači da naredni period neće biti važan samo zbog izgradnje novih energetskih kapaciteta, već i zbog sposobnosti da se ti kapaciteti integrišu u sistem, povežu sa mrežom i pretvore u dugoročnu ekonomsku prednost.
(Bankar)
