Ulaganja u vještačku inteligenciju sve se brže pretvaraju u finansijski rizik, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS), institucija koju često nazivaju bankom centralnih banaka.
BIS navodi da bi pretjerana ulaganja u nove AI data centre, složeni finansijski aranžmani i slabije vidljive veze između tehnoloških divova, nebankarskih kreditora i graditelja infrastrukture mogli povećati rizik od poremećaja sličnog globalnoj finansijskoj krizi iz 2008. godine.
U izvještaju se upozorava da bi finansijska stabilnost mogla biti ugrožena ako dođe do pucanja AI balona. Ako veliki tehnološki kupci uspore ili zaustave agresivna kapitalna ulaganja, brojni dužnici u lancu snabdijevanja mogli bi se suočiti sa problemima u nadoknadi izgubljenih prihoda i otplati dugova.
„Neprozirnost finansiranja AI sektora dodatno povećava te ranjivosti“, naveo je BIS.
Pablo Hernández de Cos, generalni direktor BIS-a, rekao je da ostaje otvoreno pitanje da li će AI bum donijeti šire koristi ekonomiji. Upozorio je da bi preokret u sadašnjem optimizmu oko vještačke inteligencije mogao imati ozbiljne makroekonomske posljedice.
„Jedan rizik je da velika ulaganja u AI infrastrukturu postanu pretjerana, jer svaka kompanija pokušava da nadmaši konkurente i osvoji tržišni udio“, rekao je Hernández de Cos.
Ako vještačka inteligencija ne ispuni očekivanja, takav scenario mogao bi naglo zaustaviti investicioni bum i izazvati šire posljedice po ekonomiju.
Upozorenje BIS-a jedno je od najoštrijih do sada kada je riječ o rizicima koji se kriju iza rasta AI sektora. Banka Engleske ranije je upozorila da su cijene akcija rastegnute do nivoa koji nijesu viđeni od finansijske krize, dok je Međunarodni monetarni fond uporedio valuacije povezane sa vještačkom inteligencijom sa pretjerivanjima iz perioda dot-com balona.
Velike tehnološke kompanije i AI igrači sve se više oslanjaju na kompleksne modele finansiranja. Timovi koji razvijaju AI modele često dobijaju zajmove od proizvođača čipova kako bi potom kupili upravo njihove čipove. Takvi kružni aranžmani mogu kratkoročno podstaći rast, ali povećavaju rizik ako se potražnja pokaže slabijom od očekivane.
U finansiranje AI data centara snažno su ušli i privatni kreditni fondovi, odnosno dio takozvanog sektora bankarstva u sjenci. Riječ je o finansiranju u kojem se kompanije zadužuju kod fondova i private equity kuća, umjesto kod tradicionalnih banaka.
Taj sektor posljednjih godina brzo je rastao jer su regulatori pooštrili pravila za klasične banke. Međutim, BIS upozorava da su znaci stresa već vidljivi. Dio privatnih kreditnih fondova suočen je sa velikim zahtjevima za povlačenje novca, a neki su morali i da ograniče isplate investitorima.
BIS navodi da je globalna ekonomija zasad izdržala američke carine, rat sa Iranom i druge geopolitičke šokove, uz podršku snažnog rasta tehnoloških akcija. Istovremeno, međutim, rastu opasnosti povezane sa inflacijom i spekulativnim ulaganjima u vještačku inteligenciju.
U izvještaju se AI investicioni talas poredi sa ranijim epizodama pretjeranog ulaganja, uključujući dot-com bum, britansku željezničku maniju iz 19. vijeka i „lude dvadesete“ prije Velike depresije.
Prema BIS-u, obim i brzina sadašnjih ulaganja u AI infrastrukturu, zajedno sa očekivanjima velikog skoka produktivnosti, podsjećaju na te istorijske primjere i ukazuju na moguće kratkoročne negativne rizike.
Tržišta već pokazuju znake nervoze. Akcije povezane sa AI bumom u SAD-u i Aziji posljednjih dana snažno osciliraju, dok su globalne tehnološke akcije pale nakon što je Apple najavio rast cijena zbog viših troškova čipova.
Pritisak je vidljiv i u Aziji. Južnokorejski berzanski indeks, snažno povezan sa kompanijama iz sektora AI čipova, bilježio je dnevne oscilacije veće od deset odsto.
BIS upozorava i da bi uska grla u izgradnji data centara ili nestašica čipova mogla ugroziti nastavak AI buma. Već sada pojedine AI kompanije ograničavaju pristup svojim najnaprednijim alatima u periodima najveće potražnje jer nemaju dovoljno računarskih kapaciteta.
U pozadini se otvara i šire pitanje izdržljivosti javnih finansija. BIS upozorava da mnoge države, uz gotovo rekordne nivoe javnog duga, nijesu dovoljno konsolidovale budžete u periodima ekonomskog rasta. Umjesto toga nastavile su da troše iznad mogućnosti, što ih čini ranjivijima ako dođe do novog finansijskog šoka, pišu Financije.hr.
Poruka centralnih bankara nije da će vještačka inteligencija nužno izazvati krizu, već da se oko nje stvara sve složeniji finansijski ekosistem. Ako očekivani prihodi, produktivnost i potražnja za AI uslugama ne opravdaju nivo ulaganja, rizik se neće zadržati samo u tehnološkom sektoru.
Mogao bi se preliti na kreditna tržišta, fondove, dobavljače opreme, graditelje data centara i investitore koji su posljednjih godina AI bum posmatrali kao gotovo sigurnu opkladu.
