Cijene zlata i srebra pale su u srijedu ujutro na najniže nivoe u posljednjih sedam mjeseci, pri čemu je zlato prvi put od novembra skliznulo ispod granice od 4.000 dolara. Analitičari kao razloge navode jačanje dolara i očekivanja da bi Federalne rezerve ove godine mogle povećati kamatne stope.
Cijena zlata iznosila je 3.988,6 dolara u 9.15 po istočnoameričkom vremenu u srijedu, što je pad od gotovo 4% i najniža cijena tog metala od novembra.
Cijena srebra iznosila je 58,44 dolara u 9.15 u srijedu, što je pad od gotovo 6%, ali i dalje nešto iznad jutarnjeg minimuma od 58,09 dolara.
Oba metala kontinuirano su padala tokom protekle sedmice, pri čemu je srebro izgubilo oko 16%, a zlato oko 8% u odnosu na isti dan prošle sedmice.
Cijena srebra sada je manja od polovine istorijskog maksimuma od 121 dolar, koji je dostiglo u januaru, jer su metali pojeftinili tokom rata u Iranu, dok trgovci očekuju da će Federalne rezerve povećati kamatne stope kasnije ove godine.
Ole S. Hansen, šef strategije za robe u Sakso banci (Saxo Bank), napisao je u srijedu ujutro na platformi X da su cijene metala „pod pritiskom jačeg dolara usljed rasprodaje akcija predvođene tehnološkim sektorom“.
Indeks američkog dolara porastao je u srijedu ujutro 0,36%, na 101,77 poena, što je njegov najviši nivo za više od godinu. Tehnološke akcije su se ove sedmice našle pod pritiskom rasprodaje, što su pojedini analitičari pripisali „zabrinutosti“ zbog finansijskog izvještaja proizvođača čipova Majkron (Micron).
Kada su zlato i srebro dostigli vrhunac?
Nakon višemjesečnog istorijskog rasta cijena, zlato i srebro dostigli su rekordne nivoe krajem januara. Zlato je na vrhuncu koštalo oko 5.600 dolara za uncu, dok je srebro dostiglo oko 121 dolar.
Rast su podstakli faktori među kojima su smanjenja kamatnih stopa, carine predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), međunarodne tenzije i rastuća potražnja za metalima iz tehnoloških industrija.
Cijene su naglo pale krajem januara, ubrzo nakon što je Tramp imenovao Kevina Vorša (Kevin Warsh) za čelnika Federalnih rezervi, jer se smatralo da je manje vjerovatno da će on, u odnosu na druge potencijalne kandidate, smanjivati kamatne stope, što obično dovodi do rasta cijena metala.
Da li će Federalne rezerve povećati kamatne stope?
Na prvom sastanku pod Voršovim vođstvom prošle sedmice, Federalne rezerve zadržale su kamatne stope na istom nivou, navodeći da se ekonomija „širi solidnim tempom uprkos povišenoj neizvjesnosti“, misleći na rat u Iranu.
Devet od 18 članova odbora podržalo je najmanje jedno povećanje kamatnih stopa ove godine.
Ako Fed odluči da poveća kamatne stope kasnije ove godine, cijene zlata i srebra će, prema ocjenama analitičara, najvjerovatnije pasti.
„U našem svijetu kamatne stope su poput gravitacije“, rekao je za CNBC Filip Gajsels (Philippe Gijsels), glavni direktor za strategiju u BNP Paribas Fortisu. „Kada kamatne stope rastu, gravitacija se povećava i sva imovina se povlači naniže, uključujući plemenite metale.“
Analitičari njemačke Komercbanke (Commerzbank) naveli su ranije ovog mjeseca da će cijene zlata vjerovatno ostati pod pritiskom sve dok „preovladavaju očekivanja o povećanju kamatnih stopa“.
Ključni kontekst
Cijene zlata i srebra uglavnom su padale tokom rata u Iranu, uprkos uvriježenom stavu da su metali „sigurna utočišta“ čija cijena raste u periodima međunarodne neizvjesnosti.
Zlato i srebro su se tokom rata kretali suprotno cijenama nafte. Analitičari ANZ-a naveli su u bilješci u utorak da je zlato tokom rata u Iranu palo više od 22% i da, uprkos reputaciji sigurnog utočišta, ove sedmice „nije pružilo nikakvu zaštitu od tako velike rasprodaje na više tržišta“.
(Forbes)
