Sjedinjene Američke Države ulaze u možda najvažniju fazu kada je riječ o regulaciji tržišta kriptovaluta. Poslije višegodišnje pravne nejasnoće, sukoba između regulatora i snažnog pritiska tehnološke industrije, američki Senat ove sedmice razmatra Clarity Act — prijedlog zakona koji bi mogao iz temelja promijeniti način nadzora nad digitalnom imovinom.
Suština zakona je da prvi put preciznije definiše kako američke institucije tretiraju kripto tokene — da li se smatraju hartijama od vrijednosti, robom ili posebnom vrstom finansijske imovine.
Za kripto sektor ovo pitanje ima mnogo širi značaj od same regulative, jer od njega zavisi budući razvoj tržišta i poslovnih modela. Banke, s druge strane, upozoravaju da bi novi okvir mogao ugroziti tradicionalni sistem depozita, dok se za američke vlasti radi o pokušaju da zakonodavstvo sustigne industriju koja se razvija mnogo brže od postojećih pravila.
Kripto kompanije godinama tvrde da upravo nedostatak jasnih pravila predstavlja najveću prepreku razvoju industrije. Bez precizne regulative, navode iz sektora, teško je privući investicije, planirati dugoročno poslovanje i razvijati nove proizvode.
Jedno od ključnih spornih pitanja jeste kada određeni token potpada pod nadzor Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), a kada se tretira kao roba pod ingerencijom drugih regulatora. Upravo na tom razdvajanju zasniva se Clarity Act.
Zbog toga je kripto industrija posljednjih mjeseci snažno pojačala lobiranje za usvajanje zakona. Tokom prošle godine kompanije iz sektora potrošile su više od 119 miliona dolara na podršku političkim kandidatima koji zagovaraju liberalniji pristup digitalnoj imovini.
Cilj industrije nije samo usvajanje jednog zakona, već šira promjena američkog pristupa regulaciji kriptovaluta i stablecoina.
Izvršni direktor Solana Policy Institutea Miller Whitehouse-Levine izjavio je da je sektoru bilo potrebno više godina rada kako bi došao do trenutka u kojem se sada nalazi.
Dok kripto kompanije novi zakon predstavljaju kao podsticaj inovacijama i razvoju tržišta, bankarski sektor sve glasnije upozorava na potencijalne rizike po finansijski sistem.
Najviše polemike izazivaju odredbe koje se odnose na stablecoine — digitalne tokene vezane za američki dolar.
Banke smatraju da bi zakon mogao omogućiti kripto kompanijama da kroz stablecoine nude prinose i različite nagrade korisnicima, čime bi direktno konkurisale klasičnim bankarskim depozitima.
Zbog toga su bankarska udruženja posljednjih dana pojačala pritisak prema republikanskim senatorima.
American Bankers Association pozvala je rukovodioce banaka da kontaktiraju članove Senatskog odbora za bankarstvo i traže strožije formulacije zakona kada su u pitanju stablecoini i zaštita depozitnog sistema.
U pozadini cijele rasprave nalazi se mnogo šire pitanje — da li će budući finansijski sistem i dalje dominantno kontrolisati banke ili će dio te moći preuzeti tehnološke i kripto kompanije.
Dio demokratskih senatora protivi se trenutnoj verziji zakona, tvrdeći da predloženi mehanizmi za sprečavanje pranja novca i nadzor tržišta nijesu dovoljno snažni.
Među najglasnijim kritičarima je senatorka Elizabeth Warren, koja upozorava da bi zakon mogao predstavljati rizik za nacionalnu bezbjednost i stabilnost finansijskog sistema.
Demokrate istovremeno traže stroža pravila koja bi političkim funkcionerima ograničila mogućnost ostvarivanja koristi kroz sopstvene kripto projekte.
Ovo pitanje dodatno je dobilo na značaju nakon što je američki predsjednik Donald Trump tokom kampanje otvoreno tražio podršku kripto industrije, dok je njegova porodica paralelno ostvarivala prihode od sopstvenog kripto tokena.
Bijela kuća sada snažno podržava reformu tržišta digitalne imovine i smatra je jednim od prioriteta Trumpove administracije.
Prvi ozbiljan test za Clarity Act očekuje se upravo u Senatskom odboru za bankarstvo, gdje će se raspravljati o mogućim amandmanima i odlučivati da li zakon nastavlja proceduru.
Ključno pitanje je može li prijedlog dobiti podršku makar dijela demokratskih senatora.
Glavni strateg za politiku u Vašingtonu pri investicionoj kući Stifel, Brian Gardner, smatra da će upravo odnos demokrata prema zakonu biti najvažniji signal tržištu.
„Ako zakon prođe odbor isključivo glasovima jedne partije, njegove šanse neće biti velike. Ukoliko jedan ili dva demokrata podrže prijedlog, tada bi postojala realna mogućnost da zakon bude usvojen već ove godine”, naveo je Gardner.
Prema informacijama Reutersa, Bijela kuća očekuje da svi republikanski članovi odbora podrže nastavak procedure.
Rasprava o Clarity Actu pokazuje da regulacija kriptovaluta u SAD-u odavno više nije samo pitanje tehnološkog razvoja.
U fokusu su sukob ekonomskih interesa, političke strategije i različite vizije budućeg finansijskog sistema.
Kripto industrija pokušava da obezbijedi legitimitet i stabilna pravila poslovanja. Banke žele da zaštite postojeći model finansijskog sistema, dok političari pokušavaju da pronađu balans između inovacija, sigurnosti i kontrole tržišta.
Ukoliko Clarity Act bude usvojen, SAD bi prvi put mogao dobiti znatno jasniji regulatorni okvir za digitalnu imovinu. Ako zakon ponovo bude blokiran, tržište kriptovaluta u Americi moglo bi još godinama ostati u zoni regulatorne neizvjesnosti.
