Bankama u Hrvatskoj prijeti šok ako Vrhovni sud stane na stranu dužnika s kreditima u švajcarskim francima na kraju pravnog spora koji traje već jednu deceniju.
Sud je zasijedao u srijedu i donio odluku, ali će javnost obavijestiti tek nakon što „odluka bude napisana i otpremljena strankama”, kratko je saopšteno iz Vrhovnog suda u srijedu poslije podne.
Presudom se utvrđuje da li dužnici, koji su prije desetak godina dobrovoljno konvertovali stambene i druge kredite iz švajcarskih franaka u eure, mogu da traže dodatnu odštetu. Udruženje dužnika u švajcarskim francima, koje zastupa oko 30.000 pojedinaca i pruža pravnu pomoć i savjete, procjenjuje da je u igri iznos od ukupno oko 700 miliona eura.
Odluka bi mogla da utiče na evropske zajmodavce kao što su italijanski UniCredit i Intesa Sanpaolo i austrijski Erste Group Bank i Raiffeisen Bank International, koji posluju u zemlji.
Žalbe na presude je u načelu moguće podnijeti Ustavnom sudu.
„Pitanje obeštećenja dužnika u švajcarskim francima riješeno je Zakonom o konverziji iz 2015. godine, koji je dužnike u švajcarskim francima stavio u isti položaj kao da su od samog početka imali kredite vezane uz euro”, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB). „U to su vrijeme banke snosile cjelokupan trošak konverzije, koji je iznosio oko milijardu eura.”
Ova lobistička grupa među svojim članovima okuplja domaće podružnice Erstea, Intese, Raiffeisena i UniCredita.
Spor datira od zakona donijetog 2015. koji je prisilio banke da omoguće konverziju oko 3,4 milijarde dolara kredita iz franaka u eure. Taj je korak uslijedio nakon skoka švajcarske valute koji je opteretio dužnike sa visokim anuitetima i ratama. Iako su gotovo svi dužnici konvertovali svoj dug, mnogi su tužili banke tražeći dodatnu odštetu.
Iako je Vrhovni sud 2020. presudio da su ugovori o konverziji valjani, pojedinačne tužbe za dodatnu štetu su se nastavile, pri čemu su sudovi donosili različite odluke. Dužnici zahtijevaju povoljnije kamatne stope, kao i povrat naknada za zatezne kamate.
Krediti nominirani u švajcarskim francima postali su popularni u mnogim djelovima Evrope početkom dvijehiljaditih godina jer su u početku imali niže kamatne stope. Kada je nastupila globalna ekonomska kriza, švajcarska valuta naglo je ojačala, pa su mjesečne rate i preostali iznosi duga korisnika kredita naglo porasli.
Zemlje poput Poljske, Mađarske, Hrvatske i Grčke uvele su zakone za rješavanje ovog pitanja, a Evropski sud pravde uglavnom je presuđivao u korist potrošača u sličnim pitanjima, prenosi Bloomberg Adria.
