Zatvaranje Hormuškog moreuza sve se snažnije preliva na građevinski sektor, jer poremećaji u snabdijevanju naftom i derivatima usporavaju isporuke ključnih materijala i podižu cijene proizvoda koji se koriste u gradnji, od PVC cijevi i izolacije do boja, asfalta i plastičnih komponenti.
Građevinarstvo čini oko 13 odsto globalnog BDP-a, ali industrija sve više osjeća posljedice ograničenog snabdijevanja naftom sa Bliskog istoka. Kroz Hormuški moreuz u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske nafte, a njegovo zatvaranje stvorilo je pritisak na cijene i dostupnost niza proizvoda koji se dobijaju iz nafte.
Problem za građevinske kompanije nije samo rast cijena, već i kašnjenje pojedinih komponenti. U građevinarstvu često nedostatak samo jednog materijala, dijela ili ljepila može zaustaviti cijeli projekat.
Masatomi Maeda, predsjednik japanske kompanije Maeda Housing iz Hirošime, rekao je da je u posljednjih mjesec dana odgođena približno četvrtina njihovih projekata jer dobavljači ne mogu potvrditi rokove isporuke za proizvode poput PVC cijevi, izolacionih materijala i montažnih kupatila.
Dodao je da se već očekuju kašnjenja završnih uplata od dva do tri mjeseca te upozorio da bi gubitak dva mjeseca prodaje nekim kompanijama mogao stvoriti ozbiljan problem sa obrtnim kapitalom.
Pritisak nije vidljiv samo u Japanu. U Indiji su neki od najvećih investitora u nekretnine već zabilježili rast troškova. Abhishek Lodha, koji vodi Lodha Developers iz Mumbaija, rekao je da su troškovi gradnje od početka rata porasli oko pet odsto.
U Australiji poremećaji prijete i vladinom planu izgradnje 1,2 miliona novih domova do 2029. godine. Dio investitora upozorava da bi rast troškova mogao povećati cijenu izgradnje nove kuće za do 50.000 australijskih dolara, odnosno oko 36.000 američkih dolara.
Reece, najveći australijski dobavljač vodoinstalaterske opreme, u martu je upozorio kupce da će morati da prenese dio viših troškova na tržište. Kompanija je najavila da će cijene polietilenskih cijevi visoke gustine, koje se koriste u infrastrukturi, porasti 36 odsto, dok će PVC cijevi za stambene instalacije poskupjeti 28,5 odsto.
Slični pritisci pojavljuju se i u Evropi. U Ujedinjenom Kraljevstvu indeks menadžera nabavke za građevinarstvo prošle sedmice pokazao je najoštriji pad u pet mjeseci, nakon što su ulazni troškovi porasli najviše u tri decenije, izuzev pandemijskog skoka.
Noble Francis, direktor ekonomskih istraživanja u britanskom Construction Products Associationu, rekao je da su neki britanski izvođači već upozoreni na rast cijena od 10 do 30 odsto u naredna tri mjeseca. Udruženje očekuje i povećanje broja insolventnosti među izvođačima tokom narednih 12 mjeseci.
U Japanu su poskupljenja već postala veoma konkretna. Yoshihide Kimura, izvršni direktor građevinske kompanije Tomiso iz Toyame, rekao je da su mu prošlog mjeseca stizala obavještenja o „vanrednim“ povećanjima cijena. Prema njegovim riječima, cijene PVC-a u pojedinim slučajevima skočile su i do 70 odsto.
Kimura je upozorio da njegova kompanija ne može jednostavno prenijeti više troškove na kupce, jer bi to značilo ponovno pregovaranje stambenih kredita. Neizvjesnost zato uzrokuje i odlaganje odluka kupaca.
Građevinski sektor tako postaje jedan od jasnijih primjera kako energetski šok sa Bliskog istoka ne ostaje samo na benzinskim pumpama ili u bilansima naftnih kompanija. Kada poskupe nafta, industrijska energija i naftni derivati, rastu i troškovi čelika, betona, cementa, keramike, cigle, izolacije, plastike i boja.
Za građevinske kompanije to znači skuplje projekte, duže rokove i veći rizik od kašnjenja naplate. Za kupce stanova i kuća znači mogućnost novih poskupljenja. A za vlade koje računaju na ambiciozne stambene programe znači da bi energetska kriza mogla dodatno otežati već ionako skupu i sporu izgradnju.
(Izvor: Financije.hr)
