Smanjenje zaliha goriva i nagli rast cijena primoravaju zemlje širom svijeta da ponovo posegnu za ugljem, uvode racionalizaciju potrošnje, skraćuju radnu nedjelju i pozivaju građane da ostanu kod kuće. Snabdijevanje fosilnim gorivima poremećeno je nakon izbijanja rata sa Iranom, koji je doveo do zatvaranja Ormuskog moreuza – ključne rute za transport nafte i tečnog gasa morskim putem. Nastali manjak podstakao je uvođenje hitnih mjera, dok vlade pokušavaju da obuzdaju rast cijena koji je uzdrmao privrede širom svijeta.
Međunarodna agencija za energiju (IEA), čije su članice prošlog mjeseca pokušale da smire tržište oslobađanjem 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, pozvala je i na dodatne mjere, poput smanjenja avionskih putovanja i umjerenije vožnje.
Sjedinjene Američke Države
SAD, koje su zajedno sa Izraelom krajem februara bombardovale Iran, prijete novim udarima na iransku naftnu infrastrukturu, što bi moglo da produži rat i dodatno poveća cijene goriva. U utorak je Donald Tramp žestoko kritikovao saveznike koji se nisu pridružili kampanji – uključujući Veliku Britaniju i Francusku – poručivši im da prvo kupuju od SAD, a potom „idite pa tražite svoju naftu“ u Zalivu.
Savezna vlada nije preduzela mjere za povećanje subvencija ili podršku domaćinstvima koja teško podmiruju račune, ali je nastavila politiku širenja proizvodnje fosilnih goriva dok blokira projekte obnovljive energije. Prošle nedjelje administracija Donalda Trampa najavila je da će francuskoj kompaniji TotalEnerdžiz isplatiti milijardu dolara poreskog novca kako bi zaustavila planove za izgradnju vjetroparkova na istočnoj obali SAD, a da bi umjesto toga ulaganja bila usmjerena u naftu i gas.
Velika Britanija, Australija, Novi Zeland i Kanada
Velika Britanija poziva građane da ostanu smireni uprkos rastu cijena goriva, izbjegavajući pozive na ograničavanje potrošnje, i ograničava svoje mjere na finansijsku pomoć ljudima koji koriste naftu za grijanje domova. Kancelarka Rejčel Rivs razmatra planove da dodatna sredstva budu uložena u fond kojim lokalne vlasti pomažu najranjivijima u vrijeme finansijskih kriza, ali je odbacila univerzalnu pomoć koja je bila dostupna tokom prethodne energetske krize.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava vlade da ne pružaju opšte subvencije kao odgovor na krizu, već da ciljano podrže one kojima je pomoć najpotrebnija. Novi Zeland je najavio nedjeljne isplate gotovine za gotovo 150.000 porodica „srednjeg sloja pod pritiskom“ u okviru paketa pomoći za gorivo, prenosi nin.rs.
Australija je uvela smanjenje poreza na gorivo za 50 odsto u trajanju od tri mjeseca i predstavila nacionalni plan energetske bezbjednosti. Na trenutnom nivou opasnosti, vlasti podstiču vozače da „kupe samo gorivo koje im je potrebno“ i naglašavaju da dobrovoljni izbori mogu ublažiti posljedice viših cijena. Kanada, s druge strane, nije intervenisala da ublaži rast cijena.
Evropska unija
EU je pozvala na bržu tranziciju ka čistoj ekonomiji – zasnovanoj prije svega na domaćim obnovljivim izvorima energije – iako neke članice usporavaju ovaj proces. Prošle nedjelje Italija je odložila plan za postepeno gašenje uglja za više od jedne decenije, dok je njemački kancelar Fridrih Merc razmatrao produženje rada termoelektrana na ugalj i pozvao na ubrzanu izgradnju elektrana na gas. Nekoliko vlada u EU najavilo je subvencije za gorivo i poreske olakšice kako bi zaštitile potrošače od naglog rasta cijena.
U srijedu je Evropska komisija predložila slabljenje svog glavnog mehanizma za cijenu ugljen-dioksida ukidanjem automatskog poništavanja viška dozvola u rezervnom fondu. Takođe je obećala da će nametnuti niže poreze na električnu energiju u odnosu na fosilna goriva, što bi smanjilo zavisnost od uvoza ubrzavanjem prelaska sa benzinskih automobila i gasnih kotlova.
Dan Jorgensen, evropski komesar za energetiku, pozvao je članice u utorak da štede energiju u skladu sa preporukama IEA. Većina zemalja je oklijevala da uvede oštre mjere za smanjenje potrošnje, ali je Slovenija počela da uvodi racionalizaciju goriva na pumpama, dok je Litvanija prepolovila cijene domaćih voznih karata za naredna dva mjeseca.
Azija
Ugalj se vraća širom Azije, koja je najteže pogođena energetskom krizom. Indija je naredila termoelektranama na ugalj da rade punim kapacitetom i da izbjegavaju planirane prekide u radu, dok Japan ponovo pušta u rad manje efikasne elektrane na ugalj. Južna Koreja ukinula je ograničenja za proizvodnju električne energije iz uglja i najavila odlaganje planiranog gašenja. Bangladeš, Tajland i Filipini takođe povećavaju proizvodnju struje iz najprljavijeg fosilnog goriva.
Kina, druga najveća ekonomija svijeta, manje je pogođena krizom nego njeni susjedi. U posljednjih nekoliko godina znatno je povećala proizvodnju energije – iz fosilnih, nuklearnih i obnovljivih izvora – i izgradila ogromne strateške rezerve nafte. Državne rafinerije izbjegavale su uvoz iranske sirove nafte zbog straha od isključenja sa međunarodnih tržišta, dok su nezavisne male rafinerije nastavile da je prerađuju za domaće potrebe.
Zemlje južne i jugoistočne Azije preduzele su najdrastičnije mjere za smanjenje potrošnje energije. Šri Lanka je uvela racionalizaciju goriva i četvorodnevnu radnu nedjelju. Vijetnam je pozvao poslodavce da omoguće zaposlenima rad od kuće. U Tajlandu su voditelji vijesti skinuli sakoe dok su bili u programu, jer je vlada apelovala na građane da manje koriste klima-uređaje i naložila zvaničnicima da nose košulje kratkih rukava bez kravata. Takođe su snizili temperaturu u državnim kancelarijama na 26–27°C i pridružili se ostalim zemljama u regionu u pozivima da se manje vozi, koristi javni prevoz i promoviše zajednička vožnja automobilom.
Afrika
Većina afričkih zemalja je neto uvoznik prerađene nafte, a veliki udio poljoprivrednika na kontinentu čini ga posebno osjetljivim na skok cijena đubriva, koje su pogođene rastom troškova energije i smanjenjem izvoza iz Zaliva.
Nekoliko zemalja uvelo je hitne mjere kako bi se izborilo sa krizom. U utorak je Južna Afrika smanjila porez na gorivo na mjesec dana. Tanzanija je prošlog mjeseca naložila svom ministarstvu energetike da ojača strateške rezerve goriva, a potom je u Dar es Salamu postavljena nova gornja granica cijene benzina. Etiopija je uvela posebnu subvenciju za gorivo, dok Zimbabve planira povećanje miješanja goriva sa etanolom. Južni Sudan je počeo da racionalizuje električnu energiju u glavnom gradu, Jubi, dok je Mauricijus ograničio napajanje mrežom za neesencijalne potrebe.
Južna Amerika
U cijeloj Južnoj Americi, koja ima dugu tradiciju državnih subvencija za gorivo, desničarske vlade uglavnom su odolijevale pritiscima da obuzdaju rast cijena. Novi predsjednik Čilea, Hose Antonio Kast, podigao je cijene goriva samo nekoliko nedjelja po stupanju na funkciju kako bi ih uskladio sa svjetskim cijenama. Vlada je najavila mjere za ublažavanje „udarca“, poput zamrzavanja cijena javnog prevoza do kraja godine.
U srijedu je argentinska vlada odložila planirano povećanje poreza na tečna goriva i ugljen-dioksid. Ovaj potez uslijedio je nekoliko dana nakon što je administracija Havijera Mileija, predsjednika koji negira klimatske promjene, najavila da će lokalnim firmama biti dopušteno dobrovoljno miješanje do 15 odsto etanola u benzin.
Brazil je, s druge strane, djelimično zaštićen od naglih skokova cijena zahvaljujući velikom broju vozila koja mogu da koriste bilo koju kombinaciju etanola i benzina. Vozači mogu da toče etanol proizveden od domaće šećerne trske, umjesto da zavise od uvozne fosilne energije.
