Rat u Iranu privremeno je potisnuo strahove od balona u američkom sektoru vještačke inteligencije na berzama, gdje se čini da su izgledi za dalji značajan rast prilično iscrpljeni, pa je zato primjetna rotacija u druge sektore.
Vrlo uočljiva posljedica rata na Bliskom istoku bio je skok cijena nafte, što će uticati na inflaciju, ali i na niži globalni ekonomski rast.
„Za investitore je najnovija dramatična eskalacija geopolitičkih okolnosti novi dokaz koliko je svijet nepredvidiv, kao i koliko najveće ekonomije zavise od različitih sirovina. Evropljani se ponovo mogu zapitati zašto smo zbog zelene politike zatvorili brojna gasna i naftna polja, dok su Nijemci zatvorili svoje nuklearne elektrane. To očigledno nije bila prava strategija i sada već neko vrijeme moramo kupovati skupe izvore energije, jer nijesmo energetski samodovoljni“, predstavio je širu sliku Aleš Lokar (Generali Investments) u intervjuu za MMC.
Industrija, komunalne usluge, energija, sirovine
Kako pristupiti ulaganjima u akcije u ovim okolnostima?
„Vjerujem da će akcije kompanija iz sektora sirovina ostati atraktivne do kraja godine i trebalo bi da imaju značajan udio u svakom portfelju. U posljednjih nekoliko godina tehnološke akcije su predvodile tržište, ali su uglavnom dostigle određenu granicu. Osim toga, postoji zabrinutost zbog ogromnih kapitalnih izdataka koje su za ovu godinu najavile velike tehnološke kompanije poput Mete, Amazona i Microsofta.
S druge strane, sve smo svjesniji da su nam potrebni materijali (bakar, aluminijum) i mnogo električne energije za izgradnju data centara. Zbog toga postaju sve zanimljiviji sektori industrije, koja uključuje i odbranu, komunalnih usluga, energetike (gas, nafta), kao i sektor sirovina i materijala. Vjerujem da će ti sektori do kraja godine ostvariti bolje rezultate od tržišnog prosjeka.“
Prilike u Latinskoj Americi
Još od prošlog aprila, kada je Trump šokirao tržišta carinama, primjećuje se da se sve više investitora povlači s Wall Streeta i prodaje dolarske investicije („trgovina devalvacijom“) – prodajom američkih akcija ili obveznica. Evropa i Azija postale su zanimljivije, ali prilike postoje i drugdje, smatra Aleš Lokar:
„Zanimljiva mi je Latinska Amerika, gdje bi dugoročni investitor mogao izdvojiti 5 do 10 odsto svoje finansijske imovine. Energetski su samodovoljni, a primjetan je i rast srednje klase, što je dobro za dalju potrošnju. Nakon turbulentnih događaja u Venecueli, nakon kojih bi mogla uslijediti i Kuba, premija rizika se smanjuje iz perspektive američkih investitora, jer će ekonomska politika biti više orijentisana na tržište.
Prilike definitivno postoje; najveći ETF fond za brazilske akcije ima tržišnu kapitalizaciju od samo 10 milijardi dolara. Zamislite da samo dio investitora, na primjer, proda Nvidiju ili Microsoft i malo diverzifikuje svoj portfelj u Latinskoj Americi. Brzo bismo imali „vruću priču“, kao što je bio Balkan prije 20 godina.“
Avio-sektor snažno pogođen
Pošto je promet kroz Hormuški moreuz ozbiljno paralizovan, cijena Brenta ponovo je porasla iznad 100 dolara po barelu. SAD procjenjuje da se cijene nafte neće vratiti na nivo prije rata s Iranom barem do sredine naredne godine.
Avio-kompanije su među sektorima koji su posebno pogođeni. Četiri najveće američke avio-kompanije mogle bi se suočiti s dodatnim troškovima od 11 milijardi dolara ove godine samo zbog viših cijena goriva.
Evropske avio-kompanije neće toliko osjetiti uticaj viših cijena goriva, jer se od takvih rizika osiguravaju na terminskim tržištima, dok SAD više ne koristi tu praksu, nakon što je prije deset godina zaključeno da takva zaštita na kraju košta više nego što donosi koristi.
Izvor: Seebiz.eu
