Sve veći sukob na Bliskom istoku predstavlja novi test za globalne centralne banke, jer strahovi od naftnog šoka i obnovljeni rizici inflacije komplikuju proračune kreatora politika za jačanje rasta.
Cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su SAD i Izrael tokom vikenda pokrenuli napade na Iran, ubivši iranskog vrhovnog vođu Alija Hosseinija Khamneija. Teheran je odgovorio raketnim napadima usmjerenim na više zemalja Persijskog zaliva.
Opasan rast cijena energenata
Promet tankera kroz Hormuški tjesnac, najkritičniju svjetsku saobraćajnu tačku za pošiljke nafte, praktično je zastao jer je prijetnja napada iz Irana odvratila brodove od prolaska tim plovnim putem.
Cijene sirove nafte Brent nastavile su rast četvrti dan zaredom, pa su u srijedu porasle za 1,6 odsto na 82,76 dolara po barelu, zadržavajući se blizu najvišeg nivoa od januara 2025. Cijene američke sirove nafte West Texas Intermediate takođe su porasle treći dan zaredom na 75,48 dolara.
Više cijene energije na kraju bi se prenijele na potrošačke i proizvođačke cijene, posebno u ekonomijama koje u velikoj mjeri zavise od uvoza nafte sa Bliskog istoka, zbog čega bi centralne banke morale ponovo procijeniti putanju svojih kamatnih stopa.
„Aktuelni sukob sa Iranom jača argumente za mnoge centralne banke da zasad zadrže kamatne stope stabilnima“, naveo je tim ekonomista Nomure u bilješci objavljenoj u nedjelju.
Centralne banke u pripravnosti
Kako pojačane tenzije opterećuju ekonomsku aktivnost, kreatori politika suočavaju se sa delikatnim zadatkom balansiranja između inflacionog rizika i usporavanja rasta.
Evropska centralna banka našla se u onome što ekonomisti ING-a nazivaju „pravom dilemom“, jer bi naftni šok mogao podstaći već ionako upornu inflaciju, dok bi izgledi za rast slabili pod pritiskom viših američkih carina. Dodali su da bi „ekonomija eurozone morala pokazati jasnu otpornost da bi došlo do povećanja kamatnih stopa“.
Evropa uvozi gotovo svu svoju naftu i značajan dio ukapljenog prirodnog gasa, što povećava rizik od dvostrukog energetskog i trgovinskog šoka, saopštili su iz banke.
Član Savjeta ECB-a Pierre Wunsch rekao je ove sedmice da će zvaničnici izbjegavati ishitrene reakcije na eventualne promjene cijena energije.
„Ako to potraje duže, ako rast cijena energije bude veći, moraćemo da pokrenemo naše modele i vidimo šta će se dogoditi“, rekao je Wunsch.
Inflacioni pritisci
Bivša američka ministarka finansija Janet Yellen izjavila je da bi sukob mogao uticati na ekonomski rast u SAD-u i podstaći inflacione pritiske, sprječavajući Federalne rezerve da smanje kamatne stope.
„Nedavna situacija sa Iranom stavlja Fed u još veću pripravnost i čini ga još manje spremnim da smanjuje kamatne stope nego prije nego što se ovo dogodilo“, rekla je Yellen u ponedjeljak.
Inflacija u SAD-u iznosila je 2,4 odsto u januaru, iznad cilja FED-a od dva odsto. Yellen je upozorila da bi carine predsjednika Donalda Trumpa mogle podstaći godišnju inflaciju na najmanje tri odsto.
Najnovije zaoštravanje dolazi nakon Trumpove aneksije Venecuele bogate naftom ranije ove godine i njegove prijetnje preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, još jednom strateški važnom energetskom rezervom.
Brent sirova nafta porasla je za 36 odsto od početka godine, prema podacima LSEG-a, dok su WTI terminski ugovori bili 32 odsto skuplji zaključno sa srijedom.
Globalno energetsko tržište suočava se sa najgorim mogućim scenarijem, jer bi dugotrajni poremećaji u Hormuškom tjesnacu potencijalno mogli podići cijenu nafte Brent iznad 100 dolara po barelu, a cijenu evropskog prirodnog gasa iznad 60 eura (70,17 dolara) po megavat-satu, procjenjuje Bank of America.
