Utrka NLB-a i Raiffeisena za preuzimanje Addiko banke postala je svojevrsni stres-test za zrelost regionalnog bankarskog tržišta i apetit globalnih investitora za Zapadni Balkan, ocijenio je, u intervjuu za Bankar Branko Kecman, izvršni direktor i jedan od osnivača vodeće brokerske kuće Advantis Broker iz Banje Luke.

Kecman objašnjava da se NLB-ova ponuda savršeno uklapa u strategiju Grupe do 2030. godine, dok je ulazak Raiffeisena u nadmetanje u početku iznenadio tržište, sve dok nije postalo jasno da je planirana podjela Addiko banke na EU i non-EU operacije, uz uključivanje Alta banke.

On, ipak, dodaje da nije isključeno da se pojavi i treći ozbiljan ponuđač, jer Addiko Banka je jedina banka prisutna na šest različitih tržišta koja je “na prodaju” za relativno malo sredstava u širim evropskim razmjerama

Govoreći o investiranju na tržištu kapitala, Kecman ističe da raste broj mlađih ulagača sa Zapadnog Balkana koji dio štednje preusmjeravaju ka berzama i ETF-ovima, pri čemu bankarski, energetski i odbrambeni sektor i dalje vidi kao posebno atraktivne za dugoročna ulaganja.

Kecman, inače, građanima savjetuje disciplinovanu mjesečnu štednju, početak kroz jednostavne, diverzifikovane instrumente poput ETF-ova ili angažovanje profesionalnih portfolio menadžera, kako bi postepeno gradili sigurniju finansijsku budućnost.

-Kako iz Vaše perspektive izgleda aktuelna “utrka” NLB-a i Raiffeisena za preuzimanje Addiko banke – koji su ključni motivi ovih grupa i koliko Vas je iznenadila dinamika nadmetanja?

Što se tiče NLB Banke, svi su očekivali da će ponovo pokrenuti postupak preuzimanja jer im se poptuno uklapa u usvojenu strategiju do 2030. godine. Međutim, objava ponude od strane Raiffeisen Bank mi je u samom startu bila iznenađujuća, ali nakon što je saopšteno da im je namjera podjela postojećih operacija Addiko Bank na EU dio kog će zadržati I non EU dio koji će preuzeti Alta Banka, situacija je bila jasnija. MK Grupa koja je godinama jedan od najvećih akcionara Addiko se nije oglašavala, što nam je takođe bilo čudno. Međutim, objavom da preuzimaju Podravsku banku čime im je omogućen ulazak na hrvatsko tržište gdje su već prisutni sa turističkim operacijama sve je bilo jasnije. Mislim da su ovim činom potvrdili da ih borba za preuzimanje Addiko Bank više ne interesuje, već da čekaju rasplet I da će prodati ponuđaču koji ponudi najvišu cijenu. Tim sredstvima će moći u potpunosti preuzeti Podravsku Banku I dodatno je dokapitalizovati I spremiti za povećavanje tržišnog učešća.

Što se tiče inicijalno ponuđenih cijena, očekivao sam poboljšavanje ponuda, s tim što me je iznenadilo ograničenje uspješnosti ponude za preuzimanja na nivou od 75 % preuzetih akcija od ukupnog broja.

NLB je povećala ponudu na 33,50 EUR  te je za očekivati da Raiffeisen poveća cijenu ili da odustane od bitke jer je ovo već značajno viša cijena u odnosu na 26,50 EUR. Takođe je za očekivati da jedna ili obe banke spuste prag uspješnosti ponude na 50% preuzetih akcija.

Šta potencijalno preuzimanje Addiko banke znači za bankarsko tržište regiona (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora…) u smislu koncentracije, konkurencije i pozicioniranja manjih banaka?

Ukoliko ponuda NLB Banke uspije to će im omogućiti ulazak na tržište Hrvatske čime zaokružuju prisustvo u čitavoj regiji. Vjerujem da će ponuditi drugačiji pristup klijentima jer im je to jedini način da povećaju tržišno učešće u odnosu na trenutno koje drži Addiko. Ukoliko ponuda Raiffaisen bude uspješna doći će podjele Addiko banke i iskreno mislim da neće doći do velikih promjena na bankarskom tržištu Slovenije i Hrvatske jer je Raiffeisen već prisutan na tim tržištima. Najveća promjena će uslijediti na non EU tržištima, gdje bi po dogovoru Alta Banka preuzela operacije Addiko Banke. Gledajući njihov agresivni rast tržišnog učešća u Srbiji u prethodnim godinama za očekivati je da će imati sličan pristup na, za njih novim tržištima.

Nije isključeno da se pojavi i treći ozbiljan ponuđač, jer Addiko Banka je jedina banka prisutna na šest različitih tržišta koja je “na prodaju” za relativno malo sredstava u širim evropskim razmjerama

Koliko ovakve akvizicije mogu da promijene percepciju regiona kod međunarodnih investitora – da li ih vidite kao signal zrelosti tržišta ili prije “defanzivne” konsolidacije postojećih igrača?

Konkretno, preuzimanje Addiko Bank neće uticati na promjenu shvatanja regiona od strane velikih svjetskih kompanija. Ulazak Crne Gore u EU i eventualno ubrzanje priključenja ostalih država regiona će biti pravi poziv velikim igračima da ozbiljno „gledaju“ regiju. Ubrzanje energetske tranzicije i drugi infrastrukturni projekti prvenstveno vezani za logistiku će trebati veliki kapital za finansiranje pa će to biti dodatni motiv za velike igrače.

Što se konkretno Crne Gore tiče, najavljeni projekti u turizmu koje vode najbolje svjetske kompanije iz tog sektora će biti potvrda stabilnosti zemlje što će, iskreno vjerujem, kao grudva snijega pozvati druge grupe investitora te očekujem strelovit uspon crnogorske ekonomije u narednih deset godina.

U jednom ranijem razgovoru za Bankar naglasili ste da građani Zapadnog Balkana i dalje dominantno biraju nekretnine i štednju, dok investiranje na berzi ostaje u drugom planu. Da li se u međuvremenu išta promijenilo – vidite li pomake u svijesti malih ulagaca u regionu?

Značajno se povećava broj građana do 40 godina koji se odlučuju da dio svoje štednje usmjere na ulaganje na berzama u region I svijetu. Svi mi koji radimo u ovoj “industriji” nastojimo kroz edukativne radionice, postove na društvenim mrežama objasniti benefite ulaganja na berzi. Ako uzmemo za primjer tri banke koje smo ranije pominjali (Addiko, NLB, Raiffeisen), njihove akcije su u proteklih pet godina rasle preko 200 %, a u isto vrijeme dajući sredstva na oročenu štednju, mogli ste ostvariti maksimalno 20% za pet godina, dok su nekretnine rasle značajno ali ne preko 100 %. Prednost investiranja na berzi je I trenutna likvidnost, odnosno mogućnost da prodate svoje investicije I u roku od tri dana imate novac na računu, što nijedno drugo ulaganje ne može da omogući. Sljedeća prednost je što čak I sa manjim iznosom  ulaganja, do 1000 EUR, možete da kupite akcije ETF-ova (investicionih fondova čijim akcijama se trguje na berzi) koji repliciraju indekse koji uključuje veći broj kompanija iz različitih sektora , a jedan od najpoznatijih je S&P 500.

Gdje danas, iz ugla profesionalnog brokera, vidite najzanimljivije prilike za dugoročne ulagace sa Zapadnog Balkana – po sektorima i po tržištima (npr. lokalne berze vs. likvidnija tržišta EU i SAD)?

Za ulagače iz našeg regiona preporučujem da ne zaborave investicioni potencijal kompanija iz regiona, pogotovo što su nam svima te kompanije poznate I možemo puno jednostavnije da ih procjenimo u odnosu na investitore koji dolaze sa velikih svjetskih tržišta.

Konkretno, na Zagrebačkoj I Ljubljanskoj berzi ima sjajnih kompanija iz različih sektora, akcijama se trguje u EUR pa ne postoji valutni rizik. ETF-ovi koji repliciraju ove dvije berze su u posljednjih pet godina bili jedni od najuspješnijih globalno mjereći prinos. Kod nas u Bosni I Hercegovini, na Banjalučkoj Berzi imate veoma razvijeno tržište korporativnih obveznica gdje je godišnji prinos između 6% I 8%.

Što se tiče sektora, smatramo da je bankarski sektor u Evropi i dalje veoma atraktivan i pored ogromnog rasta posljednjih pet godina, energetski sektor naslonjen na energetsku tranziciju ne pokazuje bilo kakve signale usporavanja gdje kao primjer može biti Končar čijim akcijama se trguje na Zagrebačkoj berzi , koji ima ugovorene poslove (backlog) za naredne skoro tri godine. Nadalje, sektor odbrane I naoružanja će biti u fokusu u narednih deset godina kao posljedica evidentnih geopolitičkih promjena  i čitav lanac vezan za vještačku inteligenciju za koji niko ne može da pretpostavi gdje je granica. Mi u Advantisu, za klijente čijim sredstvima upravljamo tražimo i “prirodne monopole” , kompanije koje imaju veoma snažnu pregovaračku poziciju ka kupcima te samim tim, sigurno tržište I stabilan rast dobiti .

Koje biste ključne savjete dali građanima Crne Gore koji razmišljaju da dio štednje preusmjere ka tržištu kapitala – odakle da počnu, koje greške da izbjegnu i kakav horizont ulaganja da imaju na umu?

Kao prvo je bitno donijeti odluku da budete konstantni u mjesečnoj štednji, te da ostavljate “na stranu” od 10% do 20% svojih mjesečnih primanja.  Kada ste napravili ovaj veoma bitan korak za svoju sigurniju budućnost, započnite investiranje u određene ETF-ove koji repliciraju indekse kao što je S&P 500 ili određene berze. ETF-ovi su najbolji investicioni instrument za pasivne investitore, ljude koji nemaju vremena i/ili znanja da odvoje više vremena za analiziranje pojedinih kompanija.

Druga opcija je da sa profesionalnim upravljačima, brokerskim kućama, sklopite ugovore o portfolio menadžmentu gdje ćete dobiti personalizovan pristup I nećete trošiti puno vremena na analiziranje. Nama se, konkretno, konstantno povećava baza klijenata kojim nam povjeravaju svoja novčana sredstva na upravljanje.

(Bankar.me)