U razgovoru za portal Bankar, Tamaš Kamaraši, predsjednik Upravnog odbora CKB-a, sumira poslovnu godinu najveće i liderske banke u zemlji kroz prizmu ljudi. U otvorenom razgovoru za portal Bankar objašnjava da se liderska pozicija ne brani isključivo bilansima, već u svakodnevnom, živom kontaktu sa građanima i privredom.

Sumirajući poslovnu godinu, Kamaraši ističe da razlog ostvarenih uspjeha pažljivo formirana strategija koja u centar uvijek stavlja adekvatan odgovor na stvarne potrebe društva. Govoreći o planovima za 2026. godinu, on donosi jasnu viziju: digitalizacija koja ne ukida ljudski kontakt, finansijska edukacija umjesto pukog kreditiranja i partnerstvo koje stvara opšte dobro. Jer, u svim tim aktivnostima, presudnu ulogu imaju oni koji čine srce CKB-a – njeni zaposleni, koji su u godini za nama značajno osnaženi prilikama za profesionalni rast, a čija su postignuća krunisana i nizom domaćih i međunarodnih priznanja.

Ukupan neto profit bankarskog sektora na kraju trećeg kvartala prošle godine iznosio je 112,46 miliona eura, što je 17,5% manje nego u istom periodu 2024. godine. Koji faktori su, po vašem mišljenju, doveli do tog pada i kakve su predikcije?

Osvrćući se na proteklu godinu, rekao bih da je ona još jednom potvrdila otpornost bankarskog sektora Crne Gore, uprkos složenom okruženju i izazovima s kojima smo se suočili. Kreditna aktivnost je ostala snažna, dok rast depozita nije u potpunosti pratio tu dinamiku, povećavajući potrebu za dodatnim finansiranjem, često kroz skuplje i eksterne izvore finansiranja. Istovremeno, banke su nastavile značajno ulagati u svoje timove, kao i u modernizaciju i digitalizaciju procesa, što je takođe doprinijelo porastu ukupnih troškova poslovanja. Sve navedeno, u kombinaciji sa aktuelnim tržišnim trendovima, uticalo je na troškove finansiranja i premije rizika te dodatno doprinijelo smanjenju marži u cijelom sektoru.

Međutim, 2025. godina je bila i prekretnica za bankarstvo u Crnoj Gori zbog implementacije SEPA sistema, koja je realizovana u rekordnom roku uz snažnu podršku i vođstvo Centralne banke. Pristupanje Crne Gore SEPA-i donosi konkretne benefite za ekonomiju, posebno u smislu efikasnosti, konkurentnosti i diverzifikacije izvora finansiranja. Paralelno, banke se prilagođavaju novom regulatornom okviru MREL-a, obezbjeđujući adekvatna sopstvena sredstva i prihvatljive obaveze, uz veće doprinose Fondu za zaštitu depozita.

Istovremeno, CKB je 2025. godinu završila sa profitom prije oporezivanja od 66,2 miliona eura i ukupnom aktivom od 2,2 milijarde eura, potvrđujući da disciplinovano izvršenje i snažno pozicioniranje banke daju rezultate čak i u zahtjevnijim okruženjima. Svijet u kojem živimo i poslujemo pokazuje da moramo biti spremni brzo reagovati na sve izazove koji mogu značajno uticati na ranije razvijene planove. Kao vodeća banka na tržištu i članica OTP Grupe, najbrže rastuće bankarske grupe u regionu Jugoistočne Evrope, CKB će nastaviti da jača svoju lidersku poziciju kroz visokokvalitetnu uslugu i adekvatne odgovore na potrebe naših klijenata i partnera. Uvjeren sam da značajni iskoraci koje smo napravili u proteklom periodu, snažno potvrđuju našu posvjećenost da budemo banka koja kombinuje stabilnost, sigurnost i moderna rješenja sa jasnom orijentacijom na klijente.

Kako CKB uspijeva da zadrži lidersku poziciju u kontekstu profita (preko 56  miliona eura dobiti) u uslovima blagog pada u odnosu na godinu ranije?

Iza svih brojeva i rezultata po kojima se, sasvim očekivano i prirodno, mjeri uspjeh našeg poslovanja nalazi se jedna ključna riječ – strategija. U CKB-u volimo reći da je „tajna“ u toj pažljivoj kalibraciji, odnosno postavljanju targeta koji odgovaraju aktuelnom trenutku, potrebama naših klijenata i društva, ali svakako i našim poslovnim interesima.

Naša visoka troškovna efikasnost i decenijska lojalnost klijenata takođe su potvrda naše liderske pozicije, ali ono što me posebno raduje jeste naš odnos prema cjelokupnom tržištu Crne Gore. Banka nije samo centrala u Podgorici. Naš cilj je isti standard usluge, ista ljubaznost i profesionalnost u svakom gradu. Najveći dokaz da smo na pravom putu su naše interne nagrade za najbolju filijalu i najbolje korisničko iskustvo u 2025. godini, koje su otišle timovima u Pljevljima i Budvi. To su ljudi koji svaki dan dokazuju da se liderska pozicija ne brani brojkama, već u direktnom, ljudskom kontaktu i rješavanju specifičnih potreba svakog klijenta ponaosob.

Sve ovo je zasnovano na jasno definisanoj strategiji fokusiranoj na kontinuirana ulaganja u digitalizaciju, modernizaciju procesa i jačanje partnerstva sa klijentima, čime se obezbjeđuje da CKB ostane i najprofitabilnija i najrelevantnija banka na crnogorskom tržištu.

CKB je prepoznata kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Crnoj Gori. Šta konkretno radite kako biste pokazali brigu za zaposlene i gradili kulturu u kojoj ljudi žele da rade i da napreduju?

Za nas, briga o zaposlenima nije smo jedna od inicijativa, već poslovna filozofija i način na koji vodimo cijelu organizaciju. Ne možete očekivati da klijent bude zadovoljan ako ga ne dočeka zadovoljan i motivisan zaposleni. To je preduslov održivog rasta i postizanja poslovnih ciljeva, tako da se trudimo da svim članovima tima pružamo kako podržavajuće tako i motivišuće radno okruženje. Kroz više od deset ključnih aktivnosti, unaprijedili smo poslovnu kulturu, sistem nagrađivanja i uveli topliju, otvoreniju komunikaciju. Kroz novi Kolektivni ugovor obezbijedili smo dodatne dane godišnjeg odmora, jubilarne nagrade i dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Posebno sam ponosan što zadovoljstvo zaposlenih raste treću godinu zaredom, sa impresivnim skokom od 18% u odnosu na 2022. godinu. To nisu samo procenti, to su konkretni ljudi koji se osjećaju vrednovano.

Kada govorimo o mlađim generacijama koje predstavljaju budućnost države, ali i finansijskog sektora, CKB Akademija je jedan od ključnih stubova naše dugoročne posvećenosti razvoju ljudskih resursa u sektoru finansija. Gotovo polovina njenih polaznika su sada naše kolege. Ulažući u njihovo obrazovanje i mentorstvo, njegujemo kulturu učenja koja cijelu organizaciju vuče naprijed.

CKB je tokom 2025. dobila veliki broj nagrada, kako za finansijsko, tako i za društveno odgovorno poslovanje. Kako vidite značaj tih priznanja?

Sportskim rječnikom rečeno – imali smo „Grand Slam godinu“. Prestižna priznanja poput The Banker Award, nagrade za najbolju banku u izboru Global Finance-a, kao i Euromoney nagrada stigla su kao kruna našeg rada i potvrda naše dominantne tržišne pozicije.

Međutim, biću potpuno iskren, nagrade koje mi najviše griju srce dolaze izvan stroge finansijske sfere. To su priznanja Privredne komore i Unije poslodavaca, a za fantastičan kraj godine dobili smo i nacionalnu nagradu Iskra za filantropiju.

U CSR segmentu bila je ovo godina za pamćenje. Tokom 2025. godine podržali smo preko 70 projekata u zajednicama i uložili skoro milion eura u dobrobit ljudi širom Crne Gore. Iskreno vjerujem da uspjeh nema pravu vrijednost ako ne stvara širu dobrobit za zajednicu u kojoj živimo.

CKB je vodeća banka u Crnoj Gori po kreditskom i depozitnom portfoliju. Kako planirate da zadržite tu poziciju u uslovima promjenjive ekonomije i mogućih finansijskih turbulencija?

Kao što sam već pomenuo, posljednjih par godina donijele su nam značajne promjene koje su uveliko oblikovale način na koji poslujemo, pa čak i način na koji živimo. U tom kontekstu, moderni pristup liderstvu koji promovišemo u CKB-u podrazumijeva odgovornost i visok nivo prilagodljivosti.

CKB ulazi u 2026. godinu sa snažnom bazom kapitala, diverzificiranim portfoliom i robusnim sistemom disciplinovanog upravljanja rizicima – ključnim elementima koji nam omogućavaju da ispunimo očekivanja i građana i preduzeća da ih podržimo u slučaju nepredviđenih okolnosti koje mogu uticati na ekonomsko okruženje. Upravo kroz sve ove navedene elemente CKB održava svoju vodeću poziciju na tržištu.

U 2025. godini izvršili smo skoro tri miliona transakcija, odobrili 320 miliona eura, 33,6% od ukupnog iznosa kredita i dodatno digitalizovali veliki dio naše klijentske baze.

Sasvim je jasno da digitalizacija predstavlja jedan od naših ključnih strateških pokretača rasta, ali to ne znači da smo zaboravili, već naprotiv – veoma čuvamo i njegujemo vrijednost tradicionalnog bankarstva, održavajući snažan lični pristup klijentima koji preferiraju direktnu interakciju sa svojom bankom. Kontinuirana ulaganja osiguravaju nam skalabilnost, operativnu otpornost i dosljedno visokokvalitetno korisničko iskustvo. Ova kombinacija nam omogućava da zadržimo lidersku poziciju i u kreditnom i u depozitnom portfoliu čineći da ostanemo pouzdan finansijski partner u svim tržišnim uslovima.

S obzirom na rastuću digitalizaciju bankarskih usluga, kako vidite ulogu digitalnog bankarstva u CKB-u  i da li planirate dodatne inovacije ili servise za klijente?

Danas često govorimo o digitalizaciji kao nečemu što će preko noći promjeniti navike korisnika, ali stvarnost je da živimo u okruženju koje je još uvijek prilično tradicionalno posebno kada je bankarstvo u pitanju. Naši klijenti cijene lični kontakt, razgovore u poslovnici i osjećaj sigurnosti i povjerenja koji pruža direktna komunikacija. Zato vjerujemo da digitalni napredak mora biti prilagođen korisnicima, a ne obrnuto. Uostalom, mi postojimo i tu smo zbog njih.

U tom smislu, digitalizacija ima stratešku ulogu za CKB, ali ne kao zamjena za tradicionalne kanale, već kao njihova prirodna nadogradnja. Fokusiramo se na praktičnost, brzinu i kvalitet usluge, istovremeno snažno unapređujući informacione sisteme i IT arhitekturu kako bismo omogućili stabilnost i brzo uvođenje novih funkcionalnosti.

Ovaj pristup doveo je do stvaranja nove i poboljšane CKB GO aplikacije – jednostavnije, brže, intuitivnije, sa modernim interfejsom, poboljšanim korisničkim iskustvom i funkcionalnostima koje olakšavaju svakodnevno upravljanje finansijama, s posebnim naglaskom na sigurnost i pristupačnost. Za nas to nije samo digitalna usluga, već produžetak povjerenja koje klijenti imaju u CKB.

Sve što smo postigli i što planiramo postići u digitalizaciji ima samo za cilj da osigura brže i pristupačnije ispunjenje finansijskih zahtjeva klijenata, bez isključivanja mogućnosti posjete poslovnici i dobijanja podrške našeg visoko profesionalnog i cijenjenog kadra.

U svjetlu globalnih ekonomskih trendova, inflacije i promjena kamatnih stopa — kako to utiče na kreditne proizvode i zaduživanje građana i privrede u CKB-u?

Kao lider na tržištu, u potpunosti smo svjesni da je naša uloga očuvanje finansijske stabilnosti ali uz istovremeno osiguravanje pouzdanog pristupa, kako građanima tako i poslovnom sektoru, svim finansijskim uslugama koje podržavaju održivi rast. Naš prioritet je izgradnja dugoročnih, odgovornih odnosa, nudeći finansijska rješenja usklađena s tržišnim uslovima i prilagođena stvarnim potrebama klijenata i njihovim mogućnostima otplate.

Dosljedno smo održavali pristup kreditiranju koje je svjestno rizika. Naše kreditne odluke zasnivaju se na temeljnim procjenama i uslovima koje klijenti realno i bez velikih rizika mogu servisirati u vremenu pred njima. Ova filozofija je dodatno osnažena kada smo bez odlaganja podržali inicijativu Centralne banke da se ograniče kamatne stope, stavljajući zaštitu klijenata i stabilnost sistema u prvi plan.

Istovremeno, crnogorska ekonomija je zabilježila snažan kumulativni rast vođen turističkom potražnjom koji je istovremeno podržan procesom pristupanja i približavanja Evropskoj uniji. Ovaj zamah je doprineo smanjenju javnog i vanjskog duga, dok je program Evropa sad stimulisao rast plata i ojačao prihode domaćinstava. Na tržištu sa jedanaest banaka koje se sve takmiče za klijente, kamatne stope su pale u posljednje dvije godine, a ukupna kreditna sposobnost se poboljšala, održavajući kvalitet portfolia stabilnim u cijelom sistemu.

U praksi, ova kombinacija jasnog upravljanja rizicima i odgovornog dizajna proizvoda omogućava nam da podržimo ekonomsku aktivnost uz očuvanje dugoročne održivosti. Gledajući u budućnost, konkurencija će sve više biti oblikovana iskustvom klijenata i digitalizacijom, jer banke nastoje da finansijske usluge učine jednostavnijim, bržim i praktičnijim, istovremeno održavajući snažnu savjetodavnu podršku i povjerenje putem svojih mreža poslovnica.

Kako CKB planira da odgovori na trendove održivosti i “zelene finansije”? Imate li strategiju za finansiranje projekata koji doprinose održivom razvoju u Crnoj Gori?

Održivost i zelena tranzicija su ključne obaveze koje su u potpunosti usklađene sa strategijom naše matične OTP Grupe. Prvi i ključni korak je posmatranje ovih principa ne kao formalne obaveze, već kao sistema vrijednosti koji je direktno povezan sa stabilnošću finansijskog sistema i dugoročnim razvojem društva kojem služimo.

Iskustvo naše OTP Grupe, jedne od najvećih evropskih bankarskih grupacija je neprocjenjivo u ovom procesu. Međutim, to ne znači doslovno kopiranje postojećih rješenja, već pažljivo prilagođavanje najboljih međunarodnih praksi potrebama lokalnog tržišta gdje naš tim igra posebno važnu ulogu kroz duboko poznavanje lokalnog konteksta, klijenata i tržišta, prevodeći tako održive principe u konkretna i primjenjiva rješenja prilagođena našem okruženju.

Što se tiče ciljeva održivog razvoja u crnogorskom kontekstu, smatram posebno ohrabrujućim prošlogodišnje potpisivanje Deklaracije o održivim investicijama. Kao Savjet stranih investitora, potpisali smo je zajedno sa Vladom Crne Gore, Delegacijom Evropske unije i Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Ovaj dokument vidim kao odličnu platformu za nastavak saradnje i konkretan napredak u ovoj važnoj oblasti.

Kako ćete u narednom periodu osigurati adekvatan pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća?

Mala i srednja preduzeća su okosnica crnogorske ekonomije, a njihova održivost je ključna za dalji ekonomski razvoj. CKB je shodno tome prilagodila svoju internu strukturu i uspostavila specijalizovanu poslovnu jedinicu posvećenu isključivo malim i srednjim preduzećima, nudeći savjetodavnu podršku, obuku i prilagođeno finansijsko planiranje.

Što se tiče dostupnih kreditnih linija, sa zadovoljstvom objavljujem da će mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori uskoro dobiti novi podsticaj. EBRD i Evropska unija podržali su CKB u uvođenju prve portfolio garancije od 25 miliona eura, omogućavajući do 50 miliona eura kreditnih plasmana. Fokus je na preduzećima koja obično nisu u „glavnim finansijskim tokovima“, a to su žene preduzetnice, mladi i preduzeća sa seoskih područja. Ova usluga će obezbijediti kreditiranje s „mekim“ kolateralom i produženim rokovima otplate.

Istovremeno i kao što sam već pomenuo, banka ubrzano digitalizuje svoje proizvode i usluge kako bi omogućila brže i jednostavnije odobravanje kredita uz maksimalnu transparentnost i ovom segmentu tržišta.

Na ovaj način želimo osigurati da mala i srednja preduzeća imaju stabilan i pouzdan pristup kapitalu, što će direktno ojačati crnogorsku ekonomiju. Jer kada crnogorska preduzeća rastu, raste i Crna Gora i zato, za njih i s njima, Tu smo.

U kontekstu vašeg angažmana u Savjetu stranih investitora (MFIC), kako ocjenjujete investicionu klimu u Crnoj Gori? U vezi sa tim  da li je Crna Gora spremna da se otvori za dolazak velikih stranih kompanija i investicija? 

Da budem potpuno otvoren – kapital ne poznaje emocije, ali traži sigurnost, predvidljivost i jasna pravila igre. Kroz Savjet stranih investitora, koji okuplja međunarodne kompanije odgovorne za čak 21% domaćeg BDP-a, godinama vrlo pažljivo mjerimo puls investicionog ambijenta.

Kroz naš Izvještaj o trendovima direktnih stranih investicija 2018–2024 i kroz Bijelu knjigu, koju izdajemo već 15 godina, mi iskreno i bez uljepšavanja ukazujemo na to gdje smo kao sistem još uvijek spori i šta koči produktivne sektore koji stvaraju stvarnu vrijednost i nova radna mjesta.

Međutim, nismo tu samo da bismo identifikovali prepreke – mi vidimo ogroman potencijal. Signali su stvarni i ohrabrujući. Proširena avio-povezanost, uključujući nove Wizz Air linije od marta, opipljiv napredak druge faze autoputa Bar–Boljare i pokretanje velikih turističkih projekata vraćaju Crnu Goru na radar ozbiljnih investitora.

Ipak, da bi Crna Gora zaista iskoristila ovaj zamah, naročito na pragu članstva u EU, moramo prestati sa praksom da privreda i institucije funkcionišu u odvojenim silosu. Potrebno nam je istinsko, svakodnevno partnerstvo na terenu. Zato duboko vjerujem da 2026. mora biti godina budnog i odlučnog djelovanja – godina u kojoj reforme konačno silaze sa papira i strateških okvira direktno u stvarni život, donoseći pravnu sigurnost kompanijama i opipljiv, mjerljiv boljitak svakom građaninu Crne Gore.