Njemačka se kreće prema najvećem deficitu još od ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke prije više od tri decenije, zbog vladinih planova povećanja javne potrošnje, priopćila je u petak njemačka Bundesbank, u javnom apelu da se “hitno djeluje” kako bi se javne finansije održale pod kontrolom.
Vlada u Berlinu u narednim godinama planira utrošiti stotine milijardi eura u sektore infrastrukture i odbrane, u odmaku od tradicionalne opsesije prethodnih njemačkih vlada fiskalnom disciplinom, u pokušaju da se konačno pokrene njemačka ekonomija koja se odlikuje sve slabijom konkurentnošću.
Analitičari Bundesbanke procjenjuju da će ta ulaganja, kada se zbroje sa poreznim rezovima i transferima, gurnuti vladin deficit prema 4,8% BDP-a u 2028. godini, što će biti najviša razina zaduženosti još od 1995. godine, u godinama kada su se izdvajala velika sredstva zbog ujedinjenja sa Istočnom Njemačkom.
Njemačka centralna banka, koja savjetuje vladu o ekonomskoj politici, saopštila je da bi to prekršilo fiskalna pravila ugrađena u njemački ustav, i pritom pozvala vladu na preduzimanje hitnih mjera.
“Trenutno je potpuno nejasno kako se centralna vlada planira nositi sa hitnom potrebom za djelovanjem kako bi se osigurala usklađenost sa nacionalnim fiskalnim pravilima do 2028. godine,” navodi se u mjesečnom izvještaju Bundesbanke objavljenom u petak.
Ipak, čak i uz rast deficita, udio državnog duga u BDP-u Njemačke i dalje će biti relativno nizak, oko 68% u 2028. godini, u odnosu na 63% ove godine. Za poređenje, neke druge velike evropske ekonomije kao što su Italija i Francuska već su prešle trocifrene procente.
Njemačka tzv. “kočnica duga” je zakonska odredba utemeljena u ustavu koja ograničava maksimalno javno zaduživanje na 0,35% bruto domaćeg proizvoda.
Trenutna njemačka vlada, koja se sastoji od koalicije kršćanskih demokrata iz desnog centra i socijaldemokrata iz lijevog centra, izglasala je zakonska izuzeća za potrošnju na odbranu i za poseban infrastrukturni fond u iznosu od 500 milijardi eura.
Međutim, Bundesbanka procjenjuje da će veliki dio tog deficita u 2028. godini nastati zbog socijalnih davanja i drugih vrsta investicija. “Doći će do manjka prihoda zbog raznih poreznih rezova i dodatnih izdataka,” saopštila je Bundesbanka.
S druge strane, ukupni kumulativni efekat veće potrošnje za infrastrukturu i odbranu povećaće BDP za oko 1,3 procentna boda između 2025. i 2028. godine. Procjenjuje se da će svaki euro uložen u ove sektore ekonomiji dodati oko 70 centi.
