Svjetski dug je toliko visok da 23 zemlje pozajmljuju više od svog BDP-a, uključujući dvije države koje duguju više nego dvostruko od svoje godišnje ekonomske proizvodnje.
Kako se odnosi duga prema BDP-u nastavljaju povećavati, servisiranje duga postaje sve skuplje. Zapanjujuće, više od 3,4 milijarde ljudi živi u zemljama u kojima neto kamatna plaćanja na javni dug premašuju izdvajanja za obrazovanje ili zdravstvo.
Ovaj grafički prikaz pokazuje zemlje sa najvećim odnosom duga prema BDP-u u 2025, na osnovu podataka iz posljednjeg Svjetskog ekonomskog izgleda (World Economic Outlook) MMF-a.
U nastavku su rangirane TOP 10 zemalja prema udjelu javnog duga u BDP-u:
Japan je na prvom mjestu sa odnosom duga od 230%, što je pad u odnosu na 235% iz aprilskog izvještaja MMF-a.
Uprkos tome, novi japanski premijer planira oživljavanje „Abenomike“ kroz labavu monetarnu politiku i milijarde u subvencijama. Iako to vjerovatno neće ići u prilog smanjenju duga, japanske akcije su nakon izbora skočile na rekordne nivoe.
Ratno pogođeni Sudan slijedi sa 222% duga u odnosu na BDP, a zatim Singapur sa 176%.
U Evropi, Grčka ima najveći teret duga – 147% BDP-a, skoro duplo više od prosjeka regiona. Italija je odmah iza sa 137% duga, što je pad sa 155% iz 2020.
Sveukupno, Amerika je 11. na svijetu. Prema trenutnim projekcijama, savezni budžet će svake godine dodavati 1,8 biliona dolara na postojeću gomilu duga od 38 biliona. Dok je odnos duga SAD-a danas 125%, očekuje se da će nastaviti da raste.
Foto: Visualcapitalist.com
