- Inflacija u Hrvatskoj bi u 2025. u prosjeku mogla biti nešto veća nego u 2024, prije svega zbog rasta cijena energije i hrane.
Hrvatska narodna banka (HNB) ažurirala je svoje makroekonomske projekcije, prema kojima i u 2025. i 2026. očekuje razmjerno snažan privredni rast Hrvatske, ali i nešto veću inflaciju u odnosu na 2024, usljed skuplje energije i hrane, uz postepeno usporavanje rasta zaposlenosti i zarada.
Privreda Hrvatske mogla bi u 2025. i 2026. nastaviti solidno da raste, ali se, slično kao u junskim projekcijama, očekuje usporavanje ekspanzije na prosječno 3%, nakon što je rast realnog BDP-a u 2024. ubrzan na 3,9%, navodi se u ažuriranim makroekonomskim prognozama HNB-a.
Rast realnog raspoloživog dohotka stanovništva trebalo bi da se postepeno usporava, iako će ostati relativno visok zahvaljujući povišenom rastu plata i zaposlenosti, što će i dalje podsticati domaću potražnju. Ipak, prema kraju projekcijskog perioda očekuje se slabiji rast realnih prihoda, pa bi se i lična potrošnja mogla usporiti, procjenjuju u HNB-u.
Očekuje se i usporavanje rasta investicija nakon gotovo dvoznamenkastih stopa u prethodne tri godine, ali bi one trebalo da ostanu prilično snažne zahvaljujući jačanju doprinosa EU fondova i povoljnijim uslovima finansiranja. Istovremeno, postepeno jačanje spoljne tražnje moglo bi podržati izvoz, iako se rast realnog izvoza usluga u 2026. očekuje tek nešto veći nego 2024, dijelom zbog slabljenja cjenovne konkurentnosti turizma.
Dodaju da rast cijena povezanih s turizmom, uz veće realne prihode domaćih građana, povećava i njihovu sklonost putovanjima u inostranstvo, što se odrazilo na snažan rast uvoza usluga.
“U skladu s tim očekuje se da bi doprinos neto spoljne tražnje rastu u tekućoj i narednoj godini mogao ostati negativan. U odnosu na junsku projekciju, rast realnog BDP-a blago je revidiran naniže za 2025. zbog nešto slabijeg očekivanog rasta u drugoj polovini godine, na šta upućuju dostupni visokofrekventni podaci. Za 2026. očekivanja nijesu značajno mijenjana. Rizici su i dalje pretežno negativni zbog izraženih trgovinskih i geopolitičkih tenzija i neizvjesnosti oko efekata američkih carina na globalnu ekonomiju. S druge strane, povećanje vojnih rashoda u EU radi jačanja bezbjednosti moglo bi dati podsticaj rastu”, navodi HNB.
Usporavanje zaposlenosti i plata
Tržište rada u Hrvatskoj i dalje je snažno, ali HNB predviđa postepeno usporavanje rasta zaposlenosti i plata, uz pad stope anketne nezaposlenosti ispod 5%.
U 2025. zaposlenost bi mogla porasti za 2,7%, nakon rasta od 3,3% u 2024, dok se za 2026. predviđa dalje usporavanje na 1,8%.
“Rast zaposlenosti i dalje će zavisiti od veće participacije i priliva stranih radnika, dok bi se stopa nezaposlenosti, već niska, mogla samo blago smanjiti – sa 5% u 2024. na 4,7% u 2025. i 4,5% u 2026.” – navode iz HNB-a.
Nakon što su prosječne bruto zarade rasle po 15% dvije godine zaredom, u 2025. očekuje se usporavanje rasta na nešto ispod 10%, dok bi realne plate mogle da uspore sa skoro 12% na oko 6%. Dodatno usporavanje nominalnih i realnih zarada očekuje se i 2026, što bi, uz očekivano jačanje produktivnosti rada, moglo da ublaži rast jediničnih troškova rada.
Inflacija zbog skuplje energije i hrane
Inflacija bi u prosjeku mogla biti nešto viša u 2025. nego u 2024, zbog skuplje energije i hrane, dok bi osnovna inflacija (bez cijena energije i hrane) trebalo da nastavi da slabi.
Prosječna godišnja stopa ukupne inflacije, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), mogla bi u 2025. dostići 4,2% (sa 4% u 2024), dok bi inflacija po nacionalnom indeksu potrošačkih cijena (IPC) mogla porasti na 3,6% sa 3%.
Ove procjene su više nego u martovskim projekcijama HNB-a, kada su za 2025. očekivali 3,7% (HIPC), uz dalji pad na 2,6% u 2026. Revidiranje naviše u odnosu na junsku projekciju uglavnom je posljedica većeg doprinosa inflacije cijena hrane, navode iz HNB-a.
“Na ubrzanje ukupne inflacije u 2025. utiče rast cijena energije, podstaknut administrativnim povećanjem cijena gasa, električne i toplotne energije krajem 2024. i početkom 2025, te, u manjoj mjeri, rast cijena hrane zbog viših troškova sirovina, prenosa većih plata na cijene i snažne domaće potražnje”, ističe HNB. Dodaju da bi se osnovna inflacija mogla nastaviti smanjivati, uz slabiji rast cijena industrijskih proizvoda i usluga.
Za 2026. se očekuje usporavanje inflacije mjerene HIPC-om na 2,8%, a IPC inflacije na 2,6%, što odražava pad inflacije svih glavnih komponenti u uslovima umjerenih inflatornih pritisaka, uz doprinos novih makrobonitetnih mjera HNB-a.
