Centralna banka Crne Gore (CBCG) je prvi put u istoriji postojanja prošle godine bankama izrekla novčane kazne u vrijednosti od 830.700 eura u okviru kontrole sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma – kazala je guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović predstavljajući rezultate rada za prošlu i prethodne dvije godine pred skupštinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet.

Ipak, to je, kako je navela Radović, samo dio, imajući u vidu više sporova koji su po tom osnovu pokrenuti zbog višemilionskih izrečenih kazni. U toj oblasti realizovano je šest neposrednih kontrola i tri posredne tematske ciljane kontrole. Izrečeno je 16 supervizorskih mjera, a izmjenom regulative u ovoj oblasti predviđena je stroža kaznena politika sa novčanim kaznama do pet miliona eura koje, između ostalih, može izreći CBCG.

Kontrole

Osim toga, sprovedeno je 14 neposrednih kontrola banaka i pet pružalaca finansijskih usluga, izrečeno je sedam supervizorskih mjera te novčane kazne u ukupnom iznosu od 1,52 miliona eura.

Aktiva banaka je, kako je navela Radović, u prošloj godini premašila sedam milijardi eura, što je gotovo izjednačeno sa procijenjenim BDP-om za 2024. godinu. Kapital banaka je iznosio 890,9 miliona eura, krediti su porasli za 13,3 odsto, što je četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Radović je ukazala da je ostvaren rekordan iznos novoodobrenih kredita od 1,9 milijardi eura za 12 mjeseci, depoziti su porasli za 6,68 odsto, a koeficijent adekvatnosti kapitala banaka je bio 19,38 odsto, što značajno premašuje zakonski minimum od osam odsto. Nivo učešća nekvalitetnih kredita prošle godine je iznosio 3,51 odsto, što je najniže u posljednjih 15 godina.

Radović je dodala da je došlo do gotovo dva procenta sniženja kamatnih stopa u Crnoj Gori, što je rezultat njihove inicijative upućene crnogorskim bankama za dobrovoljno snižavanja kamata.

Izbor viceguvernera

Na pitanje Mihaila Anđušića (DPS) u vezi neizglasavanja kandidata za viceguvernera koje je Radović predložila Skupštini, kazala je da je i sama bila iznenađena ishodom glasanja.

Kazala je da će ponovo inicirati razgovore sa svim šefovima poslaničkih klubova kako bi bili sigurni da će se realizovati preporuke Evropske komisije, imajući u vidu da je kompletiranje Savjeta CBCG i izbor viceguvernera nužno za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU.

– Ako kažete ne kandidatima koji su donijeli ključne reforme i koji su ključni za isporučivanje rezultata za sprečavanje pranja novca, kontrole i licenciranje banaka, onda možemo da rizikujemo da pošaljemo vrlo lošu poruku EK – kazala je Radović.

Boris Mugoša (SD) je ocijenio da se vlast obračunava sa CBCG od kada je donijela određena mišljenja koja se nijesu dopadala aktuelnoj većini, što pokazuje nedostatak i zrelosti i demokratskih kapaciteta.

Viceguverner Nikola Fabris je ocijenio da se po pitanju javnog duga ove i iduće godine ne bi trebalo očekivati veći problemi, imajući u vidu da su za ovu godinu sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica, a da iduće godine na naplatu dospijeva 326 miliona eura za glavnicu i 136,8 miliona kamate.

Ipak, kako je dodao, izazov će predstavljati 2027. godina kada na naplatu stiže više od milijarde eura. Naveo je da je bruto javni dug na kraju prošle godine iznosio 61,32 odsto, što je iznad Mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto.

-To je, s druge strane, situacija koja je daleko povoljnija nego što je kod većine zemalja koje su članice eurozone. Mislim da je značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60 odsto, pošto ukoliko očekujemo brz ulazak u EU 2028, a nadamo se i brzom ulasku u eurozonu 2030, to bi onda podrazumijevalo da moramo imati usklađene sve fiskalne parametre – naveo je Fabris.

Inflacija nije problem

Ocijenio je da godišnja stopa inflacije u julu koja je iznosila 4,5 odsto jeste iznad poželjne, ali da ne predstavlja veliki problem. Kao uzrok inflacije navodi i domaću neravnotežu i uticaj eksternih faktora. Fabris je podsjetio da u crnogorskom monetarnom režimu ne postoje monetarni instrumenti poput emisije novca, referentne kamatne stope i operacije na otvorenom tržištu, pa zato i CBCG ne može uticati na inflaciju. Vladin program Stop inflaciji je ocijenio dobrim dodajući da bi trebalo razmotriti njegov nastavak.

– Ono što bismo mogli sugerisati je da se možda razmotri efikasnija primjena politike konkurencije, odnosno da se razmotri situacija da li neki trgovinski lanci zloupotrebljavaju dominantan položaj na crnogorskom tržištu – naveo je Fabris.

Odbor će se naknadno izjasniti o izvještajima CBCG sa izvještajima o stabilnosti finansijskog sistema i stabilnosti cijena, kao i sa izvještajima Savjeta za finansijsku stabilnost za posljednje tri godine, prenosi Pobjeda.